BiH: Američki gigant Bechtel u igri za gradnju Južne interkonekcije

Velika američka građevinska tvrtka Bechtel među potencijalnim je partnerima za gradnju plinovoda koji bi povezao plinske mreže Hrvatske i BiH, a njezini predstavnici od četvrtka borave u Sarajevu da bi ondje ispitali uvjete mogućeg angažmana na tom projektu za što zanimanje pokazuju i druge tvrtke.

Tu su informaciju objavili iz veleposlanstva SAD-a u Sarajevu gdje je predstavnike Bechtela odmah nakon dolaska primio američki otpravnik poslova John Ginkel koji je prije toga bio domaćin i čelnicima druge američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy. I jedni i drugi kod bosanskohercegovačkih političara i dužnosnika u vlasti provjeravaju uvjete pod kojima je moguće izgraditi plinovod Južna interkonekcija kojim bi se BiH iz pravca Zagvozda preko Posušja povezala s postojećom plinskom mrežom u Hrvatskoj, a time ujedno dobila pristup terminalu za ukapljeni plin na Krku.

Bechtel je tvrtka s iznimnim ugledom u graditeljstvu i tradicijom koja seže do 1898. godine kada je i osnovana. Specijalizirana je za inženjerstvo, nabavu, gradnju i upravljanje projektima.

Sa svojih pedesetak tisuća zaposlenika druga je po veličini građevinska tvrtka u SAD-u, nakon Turner Constructiona. 

Uz predstavnike Bechtela u Sarajevo su stigli i članovi Američke agencije za trgovinu i razvoj (USTDA). Američko veleposlanstvo podsjetilo je da ta agencija ima ključnu ulogu u potpori projektima koje izvodi američki privatni sektor u inozemstvu.

Sada zajedno istražuju nove mogućnosti, izjavilo je Veleposlanstvo, o tome kako Bechtel može pomoći BiH da osigura energetsku neovisnost što je sintagma kojom se predstavnici aktualne američke administracije koriste kada iskazuju potporu Južnoj interkonekciji kao projektu koji treba osigurati prestanak ovisnosti o ruskom plinu, trenutačno jedinom izvoru opskrbe BiH tim energentom.

Za razliku od Bechtela, AAFS Infrastructure and Energy tvrtka je s nedugom tradicijom u poslovanju jer je registrirana tek 2025. godine, no nju se izravno povezuje s administracijom Donalda Trumpa.

Njezin predsjednik Jesse Binnall i potpredsjednik Joe Flynn već su obavili prvi krug razgovora s čelnicima ključnih političkih stranaka u BiH, a neprestano ih je pratio otpravnik poslova Ginkel dajući im na taj način jasnu političku potporu iz State Departmenta. Od političara u BiH Binnall i Flynn dobili su načelnu potporu za sudjelovanje u gradnji novog plinovoda, ali nikakvog konkretnog dogovora zasad nema.

Tu je izjavu, koju je u petak objavio britanski The Guardian, potvrdio Flynn. Sastanci s dužnosnicima u BiH bili su, kako je rekao, "istraživačke prirode dok procjenjujemo potencijalni projekt".

"Projekt ima snažno političko zaleđe"

Britanski list upozorava na to da AAFS Infrastructure and Energy, koliko god im bilo skromno dosadašnje iskustvo u izvedbi složenih projekata, vjerojatno ima snažno političko zaleđe. Binnalla tako predstavlja kao osobu koja je bila dijelom odvjetničkog tima angažiranog kako bi dokazao lažne tvrdnje da je Trump pokraden na izborima 2020. godine.

Vlada Federacije BiH ovog je tjedna poduzela prve konkretne korake kako bi se projekt Južna interkonekcija pokrenuo s mrtve točke na kojoj je zastao neposredno nakon što je parlament Federacije BiH o tome donio zakon u siječnju 2025. godine.

Problem je nastao nakon što je HDZ BiH odbio surađivati u provedbi projekta za koji bi bila zadužena isključivo tvrtka BH Gas iz Sarajeva u kojoj Hrvati ne sudjeluju pa se uz posredovanje SAD sada nudi prijedlog da posao preuzme američki privatni investitor koji bi dobio koncesiju na eksploataciju plinovoda u trajanju od najmanje 30 godina.

Ministarstvu energetike Federacije BiH ovog je tjedna vlada naložila da odmah pokrene postupak izmjene zakona kako bi se u njega ugradili "drugi modeli uključujući dodjelu koncesije".

Istodobno će biti poduzete mjere kako bi se u Vijeću ministara BiH izradio prijedlog međudržavnog sporazuma o Južnoj interkonekciji koji treba sklopiti s Hrvatskom.

U najoptimističnijem scenariju u BiH predviđaju da bi prvi radovi na gradnji plinovoda mogli početi tijekom jeseni, a cijeli projekt dovršen do kraja 2027. godine.

Cvitanović: Nema domaćih tvrtki, sve će raditi Amerikanci

U projektu izgradnje Južne plinske interkonekcije neće sudjelovati nijedna bosanskohercegovačka tvrtka i cijeli će projekt realizirati te njime upravljati američki partneri, izjavio je predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović.

- Rečeno je vrlo jasno - nema BH Gasa, nema domaćih operatera. Koncesija je američka, investitor je američki, operater sustava, distribucija i dobava plina sve je američko, rekao je Cvitanović gostujući u programu Federalne televizije.

Cvitanović je jedan od stranačkih čelnika koji sudjeluje u razgovorima s američkim dužnosnicima.

Zakonom o Južnoj plinskoj interkonekciji koji je donesen prošle godine pod snažnim pritiskom bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja bilo je predviđeno da cijeli posao vodi BH Gas, tvrtka u vlasništvu Federacije BiH i sa sjedištem u Sarajevu.

Hrvatske političke stranke u BiH dulje vrijeme protivile su se da posao izgradnje i upravljanja plinovodom vodi ta tvrtka u kojoj navodno nije zaposlen nijedan Hrvat te ima brojne financijske probleme.

HDZ BiH predlagao je da se umjesto toga uspostavi posebna kompanija sa sjedištem u Mostaru koja bi upravljala novim plinovodom, a sada je prema Cvitanovićevu tumačenju odbačena i ta mogućnost, pa će cijeli posao realizirati američki partneri. 

Objasnio je kako projekt ulazi u završnu fazu te da njegovo značenje nadilazi energetsko značenje i postaje geostrateški važno pitanje.

- Riječ je o strateškom energetskom projektu za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, pa čak i širu regiju, dodao je Cvitanović.

On je uvjeren da bi cijeli posao propao da se nije uključila američka administracija.

- Kada se Amerika uključi, stvari se potpuno drukčije poslože. Ono što je djelovalo nemoguće, odjednom postaje moguće, rekao je.