Blagdanski stol pod pritiskom cijena: što stoji iza novih poskupljenja?

Uoči Uskrsa, blagdanski stol za mnoge postaje sve veći izazov. Cijene hrane ponovno rastu - od proljetnih namirnica na tržnicama do mesa i ribe, koji su, prema svemu sudeći, među najvećim "krivcima" za skuplju uskrsnu košaricu. 

Koliko su cijene porasle u odnosu prema prošloj godini, što stoji iza novih poskupljenja i gdje je granica izdržljivosti kućnih budžeta?

Poljoprivredni analitičar Ivo Grgić kazao je u emisiji U mreži Prvog kako dolazi do rasta cijena iz dva razloga, a to je inflacija i rast potražnje.

Ivona Bačelić Grgić, voditeljica Odjela za distributivnu trgovinu i zaštitu potrošača pri HGK je istaknula podatke DZS-a za prva dva mjeseca, kada još nije bilo rata na Bliskom istoku, gdje se pokazuje usporavanje inflacije što se tiče prehrambenih proizvoda, koja je u veljači iznosila 2,6 posto.

- Cijene nekih proizvoda u veljači su porasle u odnosu na veljaču prošle godine. Bilježimo rast cijene jaja 10 posto, svježe ribe 7 posto, janjetine 7 posto, junetine i teletine oko 20 posto. Cijene maslaca već mjesecima bilježe pad, cijene brašna i šećera su stabilne dok cijena čokolade raste, kazala je.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović kazao je kako njegov sindikat godinama radi izračune za cijene uskrsne ili božićne košarice kako bi pokazali raspon cijena i kupovne moći građana.

- Košarice smo podijelili na skromniju, srednju i skuplju. Sve košarice će biti skuplje nego prošle godine, naglasio je.

Kada se govori o porastu cijene hrane, Grgić je rekao kako to ne mora značiti i pogoršanje standarda potrošača stoga što su rasle i plaće.

- Cijela trgovina je špekulacije i u tom lanci svi žele više zaraditi. Najviše će porasti cijene onih proizvoda koji se ne mogu skladištiti, a to su voće, povrće, meso, kazao je.

Bačelić Grgić je istaknula kako je hrvatska trgovina visoko konkurentna i jedna je od najrazvijenijih i najpropulzivnijih grana gospodarstva.

- Istraživanje pokazuje kako smo mi kao potrošači sve manje lojalni. Prilikom obavljanja mjesečne kupovine obiđemo 4,6 prodavaonica. Visoka konkurencija pokazuje da su potrošači cjenovno osjetljivi. 50 posto potrošača bira prodavaonicu na osnovu visine cijena. Ni jedan trgovac si ne može dopustiti zbog konkurentnosti neopravdano povećanje cijena.

Povećanje cijena uoči blagdana

Jović se s tom tvrdnjom nije složio i kazao je kako dolazi do povećanja cijena uoči blagdana.

- U Hrvatskoj imamo dramatični problem, a to je da 27 posto ukupnih prihoda, vezanih uz prosječnu plaću otpada na troškove hrane, dok je u Njemačkoj to ispod 15 posto, naglasio je.

Dodaje kako u Hrvatskoj ima 750 tisuća umirovljenika na granici siromaštva i njima teško pada kada cijene hrane rastu.

Prema procjenama HGK, u 4 tjedna blagdanske kupnje građani će potrošiti više od dvije milijarde i dvjesto milijuna eura što je oko 9 posto više nego lani.

Grgića zabrinjava što u Hrvatskoj ne postoji prava tržišna utakmica jer se veliki ponuđači često dogovaraju oko cijena.

"Plaće u Hrvatskoj manje 40 posto od onih u Njemačkoj"

Jović je istaknuo kako su naše plaće manje oko 40 posto od onih u Njemačkoj, no prema podacima Eurostata hrana je kod nas skuplja 1 posto nego što je u Njemačkoj.

- Vlada je sa 100 zaštićenih proizvoda napravila određene pomaka, ali svi znamo da to ne može beskonačno trajati. Moraju se dizati plaće jer kupovna moć građana pada, rekao je.

Grgić je naglasio kako Hrvatska ima pad proizvodnje hrane.

Bačelić Grgić je kazala kako je dobro da postoji tradicija i blagdanski je stol u većini slučajeva bogatiji, ali dolazi i do bacanja hrane.

- 71 kilogram hrane po potrošaču bacamo godišnje, a 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima. Možda je u ovo vrijeme dobro da apeliramo da se kupuje racionalno i da se ne baca hrana i da mi koji imamo poklonimo onima koji nemaju, rekla je.

Grgić je kazao kako je protiv ograničenja cijena osim za ono gdje nemamo nadomjestak, a to je struja, voda i plin.

- Kada je Uskrs apelirao bi na djecu da se sjete svojih roditelja i da im pomognu. Teško je, ali može biti i teže. Proizvođači su u nepovoljnom položaju, a potrošači uvijek mogu odlučiti kako će potrošiti svoj dohodak, rekao je.

Smatra kako će cijene i dalje rasti barem na razini inflacija, a vjerojatno i više.

Pogledajte više u videu: