Stručnjak za nekretnine: Do više stanova preko domova za studente i umirovljenike

Porez na prazne nekorištene nekretnine u gradu Zagrebu povećat će se sa sadašnjih pet na osam eura po četvornom metru godišnje od 1. siječnja 2027. godine. Riječ je o povećanju od 60% kojim bi Zagreb dosegnuo najviši iznos dopušten zakonom. 

Takve povećanje poreza neće napraviti nikakve promjene na tržištu nekretnina, kazao je stručnjak za nekretnine Sanjin Rastovac u HTV-ovom "Studiju 4".

- Ta cifra koja se plaća na godišnjoj razini i dalje je premala da bi ikoga "pogurala" u smjeru da aktivira nekretninu koju do sada vjerojatno godinama nije aktivirao, rekao je i iznio primjer da netko tko je do sada npr. za stan od 60 kvadrata plaća godišnje 300 eura, po novome bi trebao plaćati 480 eura. Smatra da dotičnu osobu dodatnih 180 eura neće potaknuti da svoju nekretninu stavi na tržište. Ne smatra niti da bi se trebalo zalagati za veći porez.

Treba, kaže, razlikovati stanove koji su godinama prazni, one koji se tek povremeno koriste te one koji se koriste za npr. kratkoročni najam.  Navodi da je oko 55.000 potpuno praznih i nekorištenih stanova.

- Dugoročno ne vidim da bi moglo doći do neke promjene.  Smatram da su to možda samo nekakvi porezi uvod u neki sveopći porez na nekretnine, "na mala vrata". Krećemo s praznima, pa s kratkoročnim najmom, pa idemo "malo po malo" u tom smjeru da se možda sve nekretnine oporezuju, rekao je Restovac i dodao kako očekuje da se ponuda neće povećati.

Zašto se u Zagrebu prodaje sve manje stanova?

Ponuda nekretnina, stanova i kuća posljednjih godina u Zagrebu je klasična - premalo ponude, prevelika potražnja, ističe Restovac i naglašava da se u Zagrebu i dalje premalo gradi novih stanova.

- Koliko god mi dizalica vidjeli u Zagrebu, ta brojka i dalje nije na razinama koje su bile prije 2008., 2009., odnosno zadnje nekakve velike krize i izgradnje. I dok god mi ne sustignemo te brojke, imat ćemo istu tu situaciju. Trenutačno je pad prodaje od 33%, ali taj postotak nije da je to pad potražnje, nego je to pad prodanih stanova. Pad broja prodanih stanova je zato što imamo premalo toga za prodati, kazao je.

Stanovi u Zagrebu dosežu 10.000 eura po kvadratu

Cijena novogradnje u rubnim dijelovima Zagreba je oko 4.000 eura po kvadratnom metru. Što smo bliže centru grada, npr. ako smo kod Trešnjevke, cijena po kvadratu stana stoji od 6.000 eura do 8.000 eura, dok je u centru 10.000 eura, kazao je Restovac. Prema njegovim podacima u centru grada je jako mala ponuda novogradnje.

- U centru kupuju oni koji si mogu to priuštiti, ili pak kupuju kao neku investiciju jer imaju višak novaca i najsigurnije im je staviti u nekakvu top nekretninu u centru grada. Isto tako i Trešnjevka je sličan primjer, gdje puno njih kupuje za najam ili za svoje studente iz Dalmacije ili su rjeđe Zagrepčani koji kupuju za sebe za stanovanje. Znači, čak su u većem omjeru, svi ostali, rekao je Restovac. 

- Zagrepčani, mlade obitelji, sve više idu na rubove grada i čak van grada, odnosno u satelitske tzv. gradove - Samobor, Zaprešić i Veliku Goricu, koje zbog toga što si u Zagrebu ljudi više ne mogu priuštiti, dobivaju veliku potražnju i sve više se toga gradi, rekao je i dodao da će se taj trend nastaviti jer Zagreb postaje nepriuštiv za jako puno ljudi - i što se tiče najma i što se tiče kupnje.

Najam dvosobnog stana u Zagrebu od 700 eura

Govoreći o cijenama najma u Zagrebu kazao je da je 700 eura početna bazna cijena za dvosoban stan, s tim da ima odvojenu spavaću sobu, na nekoj "pristojnoj lokaciji". Za trosobne stanove kazao je da je cijena najma od 900 do 1.200 eura. Stanove od 40-ak kvadrata u više navrata, rekao je, iznajmili smo i za 800-900 eura mjesečno.

Kako osloboditi stotine stanova u Zagrebu?

Govoreći o subvencijama i mjerama na tržištu nekrentina kazao je da podupire to da se pola PDV-a vraća ili pak povrat poreza na kupljenu nekretninu.

- Treba mladima na neki način pomoći, rekao je. 

Vjeruje da bi izgradnja studentskih domova i domova za starije i nemoćne moglo "osloboditi dio stanova koji nisu prazni".

- Da naprave 1.000 kreveta, studentski dom - vi ste minimalno 500 stanova u najmu oslobodili. Znači, već ste tu napravili u Zagrebu sigurno balans, rekao je te predložio da bi se mogli napraviti i domove za starije i nemoćne, osigurati na taj način 1.000 kreveta. Tako bi se oslobodio, kaže, veliki dio stanova koji nisu prazni, ali ljudi stariji žive u njima jer jednostavno nemaju drugog rješenja.

Kad bi se napravili studentski domovi i domovi za starije i nemoćne smatra da bi se stvorio balans i kod najma i kod prodaje na tržištu u Zagrebu.

Cijeli razgovor pogledajte ovdje: