Primorac: Impresionirani Hrvatskom, ali vide neuobičajene događaje

O gospodarskom rastu, inflaciji i drugim izazovima raspravlja se na proljetnom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Washingtonu. Hrvatsku na sastancima predstavlja izaslanstvo predvođeno ministrom financija Markom Primorcem. Iz Washingtona se uživo u središnji Dnevnik HTV-a javila novinarka Branka Slavica koja je razgovarala s ministrom Primorcem.

Impresija postignućem Hrvatske

Branka Slavica izvijestila je kako protiče zasjedanje i koje su glavne poruke.

- Rekla bih da je umjereni optimizam glavna poruka. Globalno gospodarstvo pokazalo se otpornim na sve velike geopolitičke izazove. Financijski stručnjaci ovdje u Washingtonu predviđaju spor, ali stabilan rast globalnog gospodarstva do kraja ove godine. Inflacija i nedostatak radne snage glavni su problemi. Što sve to znači za Hrvatsku razgovaramo s ministrom financija Markom Primorcem, najavila je Slavica.

Hrvatska je u dobrom društvu u eurozoni. Prema predviđanjima ekonomista jedna smo od četiri zemlje kojima se u 2024. u Eurozoni predviđa najbrži rast. Što su još poruke ovdje u Washingtonu za Hrvatsku, upitala je Slavica Primorca.

- Mi smo u okviru proljetne skupštine Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda održali niz sastanaka s predstavnicima i jedne i druge institucije. Poruke su, ja bih rekao, umjereno optimistične. Dakle, u nekakvim očekivanjima čak i globalne recesije, koja bi mogla imati negativne posljedice na tržište rada, za sada su poruke optimistične. Očekuje se rast na globalnoj razini od oko 3%, rekao je Primorac.

Dodao je da je za Hrvatsku posebno značajno što su joj prognoze rasta revidirane sa siječanskih 2,7% na 3% kada se govori o realnom rastu gospodarstva.

- Tržište rada također predviđa se da će ostati stabilno. U kontekstu nedostatka radne snage očekuje se, kao i drugim državama, postupan porast plaća. To je ono s čim ćemo, naravno, biti suočeni u narednom razdoblju. Javne financije će također ostati stabilne. To je bila i naša poruka na sastancima sa svim predstavnicima, naveo je Primorac.

Naglasio je kako je Hrvatska u protekle tri godine smanjila razinu javnog duga mjereno udjelom u BDP-u sa 87% na 63%.

- To je značajno smanjenje, fiskalna konsolidacija, poruke u smislu stabilnosti javnih financija, održavanja proračunskog manjka na razinama ispod 3%, dakle onih kriterija iz Maastrichta. Svi su zapravo impresionirani sa onime što je Hrvatska u proteklih nekoliko godina učinila, istaknuo je Primorac.

Postignuli smo ono što smo željeli: "Soft landing"

Inflacija je obuzdana globalno, ali cijene su ostale visoke i to zasigurno ne impresionira građane ni ovdje u Americi ni u Hrvatskoj, rekla je Slavica te upitala ministra ima li tu prostora za intervenciju.

- To je također bila jedna od tema svih naših razgovora. Naravno, inflacija je problem s kojim se suočavaju i druge države diljem svijeta. Monetarna kontrakcija u smislu povećanja kamatnih stopa je za sada dala rezultate. Sjetit ćete se da smo se suočavali prije otprilike godina sa značajno većim stopama inflacije i u eurozoni i u EU je to također bio slučaj. Baltičke države su imale inflaciju i preko 20%, kazao je Primorac.

Dodao je kako veseli financijske stručnjake da dolazi do usporavanja inflatornih pritisaka.

- Inflacija je i dalje prisutna, dakle, ona je povećana u odnosu na onaj cilj kojemu naravno svi težimo od oko 2%. Međutim, kada govorimo onako financijskim, makroekonomskim žargonom, postigli smo ono što smo željeli postići a to je tzv. meko prizemljenje ili soft lending, jer u kontekstu borbe protiv inflacije, monetarna politika se bori zapravo povećavanjem kamatnih stopa i tu dolazi do mogućnosti da zapravo takvo povećanje kamatnih stopa ima značajne negativne utjecaje na ekonomiju u smislu ulaska u recesiju. To je za sada izbjegnuto tako da smo zadovoljni sa sadašnjim tijekom događanja, istaknuo je Primorac.

O političkoj drami

U Hrvatskoj je naravno politika glavna tema, a ne gospodarstvo. Zanimla me pitaju li vas sugovornici ovdje u Washingtonu o postizbornoj drami u Hrvatskoj i što će to značiti za stabilnost globalnog gospodarstva u Hrvatskoj ako proces formiranja nove vlade uzme previše vremena, upitala je Slavica.

- Bio bih neiskren kada bih rekao da nismo i o tome razgovarali i gotovo na svakom sastanku koju smo imali bilo je pitanje i izbora i predizborne i postizborne, kako kažete, drame. Ono što smo mi pokušavali prenijeti kao poruke je da je situacija stabilna, da se ne događa ništa neočekivano, rekao je Primorac.

No, dodao je da svi oni koji se bave financijama i makroekonomijom vide da se događa nešto što nije u potpunosti uobičajeno.

- Ono što možemo reći i poruke koje smo mi prenosili išle su u smjeru naše političke predanosti prije svega svim onim ciljevima koje smo postavili - očuvanju kontinuiteta i političke i fiskalne i makroekonomske stabilnosti.

Istaknuo je da su to bile poruke koje ulijevaju povjerenje.

- Vjerujemo da ćemo uskoro okončati tu dramu i da će svi oni koji su bili zainteresirani za ovu situaciju vidjeti da su poruke koje smo slali ispravne i da ćemo nastaviti stabilnim putem voditi državu u pravom smjeru, najavio je Primorac.