Brkić: Plaćanje u rubljima je nejasno, mislim da je to vrlo naivno

Nema kraja širenju ratne histerije nakon što je NATO potvrdio slanje novih borbenih jedinica na istočne granice Saveza. Rusija smatra kako Sjevernoatlantski savez time pokazuje da želi nastavak rata u Ukrajini. Istodobno, steže se obruč novih ekonomskih sankcija Zapada oko Rusije, koja je odgovorila tako što će naftu i plin prodavati isključivo u rubljima. Tko će kratkoročno imati veću štetu od ekonomskih sankcija - Europska unija ili Rusija i Putin? O tome je u emisiji "Rat u Ukrajini" pričao Luka Brkić, stručnjak za ekonomsko-politička pitanja.

Europska unija nije jučer donijela novi paket  Rusiji

- Toga sam se najviše bojao. Temeljni deficit Europske unije, koja ima aspiracije da bude politička unija Europe, jest to što ima premalo europskog u odnosu na nacionalno. Ako Poljska uvozi 80%, a Bugarska 100% plina iz Rusije, a Španjolska i Portugal 0%, onda je to dosta šaroliko društvo gdje su nacionalni interesi drugačije definirani. To je jedna od najvećih mana u cijeloj priči, rekao je Brkić.

Alternativni pravci dobave plina

- Govori se o plinu iz Alžira, tu je i Iran kada je u pitanju nafta, ali Europa to nije osigurala, niti je to mogla osigurati od 24. veljače. Sada se ponovno govori što znači diversifikacija u političkim odnosima koja prije nije bila na cijeni jer je to malo skuplja varijanta, rekao je Brkić.

Kaže da se na razini EU-a raspravlja o sveobuhvatnoj energetskoj politici koja bi se mogla financirati zaduživanjem EU-a i solidarnom distribucijom po svim članicama. 

- Ali problem je ima li li Europa dovoljno samosvijesti o tome, ima li dovoljno solidarnosti kako bi uravnotežila svoje bilance i odnose među državama, zaključio je Brkić.

Ucjene Rusije naftom i plinom?

- Plaćanje ruskim rubljima je još uvijek nejasno. Klasično objašnjenje bi bilo zbog toga što bi porasla potražnja rublja pa bi njegova cijena porasla, tečaj bi bio drugačiji jer je u slobodnom padu. Mislim da je to vrlo naivno i ne mogu shvatiti koji je smisao svega toga s obzirom na to da je Rusija isključena iz SWIFT-a i s obzirom na da su u međunarodnom kontekstu euro i dolar preko 90% svih transakcija. Plaćanje u rubljima se neće dogoditi, to nije moguće, rekao je Brkić.

- Što se tiče Njemačke pokazalo se da je EU postao talac njemačke energetske politike i inzistiranja na zelenoj tranziciji. Mislim da je to s aspekta  geopolitičkih silnica bilo preuranjeno, kazao je.

Rekao je da se u EU-u po tom pitanju pojavljuju disonatni tonovi, a Mađarska je predvodnica, ali je ponovio da Europa  nije Europa jednoga glasa, a pitanja nacionalnih interesa su postavljenja na teoriju nulte sume.

Tko bi mogao prvi osjetiti sankcije?

- Nema nikakve dvojbe da je to Rusija. Ona je slabija i od EU-a, pa i od Italije. Ali priča nije jednosmjerna. Jedan od najvažnijih igrača koji bi mogao smiriti situaciju je Kina, u promjeni međunarodnoga poretka, smatra Brkić.

Je li Zapad spreman hraniti svoje građane, ali i Ukrajince?

- Pitanje hrane je jedno od strateških pitanja, ali i pitanje solidarnosti. Ne bih se pouzdao u to kao u dugoročno rješenje. Europski dio se komplicira s dodatnim valom izbjeglica koji neće bježati od rata nego od gladi, rekao je Brkić.

Treba li Hrvatska brinuti, trebamo li kratkoročno odustati od uvođenja eura?

- U medijima se pojavila teorija nobelovca Stiglitza koji upozorava da u ovim uvjetima to ne bi bilo mudro. Europska monetarna unija dosad se pokazala kao dobro rješenje na putu ka političkoj integraciji Europe. Pokazala je niz prednosti u uvjetima stabilnosti, a u uvjetima ove nestabilnosti to je veliko pitanje, smatra Brkić. 

Ima li Hrvatska opciju upletanja države ili ćemo čekati da tržište učini svoje?

- Mislim da je priča suprotstavljanja tržišta i države  davno passe. Po mom sudu, oni moraju biti komplementarni, smatra Brkić.

Dok se veliki za stolom svađaju, gdje je tu Hrvatska?

- Hrvatska je mala zemlja, male moći, koja ne može kreirati pravila. Čini mi se da je jedina mudra politika da se slijede pravila i da se ne izlazi izvan tog okvira, ne svodeći raspravu kukavičluka ili nekukavičluka, hrabrosti ili ludosti, nego jednostavno nacionalnih interesa i pragmacije jer politika je vrlo pragmatična djelatnost, zaključio je Brkić.