Budućnost EU financiranja: Kako do jednostavnijeg proračuna?

Europske institucije žele da novi sedmogodišnji proračun Europske unije donese jednostavnije korištenje, ali mora se naći način da u njegovu fokusu ostanu krajnji korisnici, potrebe regija i transparentnost, poručeno je na konferenciji o budućnosti EU financiranja u ponedjeljak u Zagrebu. 

Cilj je novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. jednostavniji i ciljaniji pristup radi jače povezanosti između reforme, ulaganja i rezultata, rekao je Karlo Ressler, koordinator Europske pučke stranke (EPP) za proračun i zastupnik u Europskom parlamentu.

Istaknuo je kako se Parlament zalaže za snažnu ulogu regija, predvidljivost za krajnje korisnike, ali i očuvanje tradicionalnih politika kao što su kohezija i poljoprivreda.

Europska komisija tvrdi da njezin prijedlog donosi pojednostavljenje sustava i veću fleksibilnost država članica, dok zastupnici upozoravaju da to ne smije značiti gubitak nadzora Europskog parlamenta, a fleksibilnost ne smije potkopati transparentnost, istaknuto je na konferenciji

Za Komisiju ovo je definitivno pojednostavljenje posla jer će ona imati manje odgovornosti i manje nadgledati upotrebu fondova, rekao je Alejandro Blanco Fernandez iz Europskog revizorskog suda koji je dvostruko oprezan prema novom proračunu.

No to nije pojednostavljenje i za države članice i krajnje korisnike, tvrdi Španjolac iz Revizorskog suda koji se boji opasnost od gubitka fokusa za specifične potrebe regija.

Hrvatska bi prema inicijalnim planovima trebala dobiti omotnicu od 16,8 milijardi eura, "a ponajviše nam je važno kako će se ta sredstva moći iskoristiti i tko će u Hrvatskoj, gradovi, županije i općine moći koristiti ta sredstva kako bi i dalje nastavili mijenjati Hrvatsku, kao što se to jasno događa, rekao je Ressler.

Zato kohezija mora ostati zasebna kategorija u europskoj financijskoj strukturi, a EU mora ostati zajednica koja nijednu regiju ne ostavi zapostavljenom, dodao je Ressler (HDZ, EPP).

Sa stranačkim kolegom složila se ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman koja tvrdi da se kompetitivnost i kohezija ne moraju međusobno isključivati.

Novi projekti svakako će biti u skladu s novim europskim prioritetima, dakle naglasak je na konkurentnosti, na produktivnosti i ulaganjima u klimatsku prilagodbu, rekla je. Ali isto tako je važan nastavak provedbe tradicionalnih politika ključnih za Hrvatsku: ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj te ulaganja u smanjivanje regionalnih razlika.

Glavni je cilj kohezijske politike projektima pomoći zemljama niže razvijenosti da dosegnu prosjek EU-a kako bi se smanjila nejednakost razvijenosti unutar zemalja članica, što je posebno važno za novije članice kao što je Hrvatska.

Pregovori između europskih institucija oko prioriteta proračuna još su bliže početku nego kraju i bit će vrlo teški, ocijenili sudionici konferencije, a iskustvo nas uči da ti pregovori traju do samog završetka, najviše na razini Europskog vijeća, dakle lidera država, napomenuo je Ressler. 

Nacionalni i regionalni partnerski planovi

Ključno je i tradicionalno važno pitanje odnosa između ulaganja u slabo razvijene dijelove Europe, slabo razvijene regije, koje mora biti u ravnoteži s novim europskim prioritetima, većim ulaganjima i u obranu, upravljanjem granicama, migracijama i očuvanjem europske konkurentnosti, dodao je Ressler.

Prvi stup novog proračuna trebali bi tako biti nacionalni i regionalni partnerski planovi koji "radikalno transformiraju dosadašnju proračunsku arhitekturu Europske unije, istaknuo je.

S obzirom na najavljenih 16,8 milijarda eura za Hrvatsku ustvari bih otklonila teze koje se recentno pojavljuju u javnom prostoru da neće biti novca za Hrvatsku, rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Kako će se novac koristiti, pitanje je središnjeg dijela novog VFO-a, tzv. Nacionalnih i regionalnih partnerskih planova koji za razliku od dosadašnjih pojedinačnih operativnih programa sva ulaganja kombiniraju u jednom strateškom dokumentu, najavila je ministrica regionalnog razvoja Mikuš Žigman.

Oni su neka vrsta prilike da na strateškoj razini bolje koordiniramo ulaganja i da ne dolazi do preklapanja u takvim ulaganjima, kaže ministrica. Puno je toga tehničkog, ali i u tom političkom smislu zapravo je ključno postići i taj balans koji bi trebao dovesti do pravog pojednostavljivanja, ne samo za službe komisije, nego zaista i za krajnjeg korisnika.

Na oprez protiv previše regulacija u novom proračunu upozorila je Ivana Maletić, članica Revizorskog suda EU-a iz Hrvatske, koja kaže da je važno voditi računa o jednostavnosti za krajnje korisnike.

Kada projekt dođe u političku raspravu, tendencija je da se dodaje još i još kriterija, a naša je poruka, nemojte to raditi, uspoređujući takvu praksu s kićenjem božićnog drvca.

Režite, ne dodajte. Vidjeli smo da recimo u nekim zemljama, pa i u Hrvatskoj, projekt od 50.000 eura u pripremi zna koštati 10.000 eura. Sad se pokušava vidjeti kako ta pravila učiniti što dostupnijima i jednostavnijima malim korisnicima, rekla je Maletić.

Jer ako će sad krajnji korisnik, znači jedna udruga, poljoprivrednik ili poduzetnik, osim što mora pravdati svoje troškove, morati pravdati i ispunjenje određenog cilja, to će značiti još dodatnu hrpu dokumentacije i onda nismo napravili ništa, prenijela je Maletić stav Revizorskog suda.

Europski parlament je potpuno na istom tragu u svojim razgovorima i to je ono što me raduje, zaključila je hrvatska revizorica.

Odbor EP-a za proračune u srijedu će usvojiti stajalište o predloženom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2028. 2034., što će kad ga usvoji cijeli Parlament predstavljati mandat za pregovore s vladama EU-a o konačnom obliku sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a.