EU MED9 u Splitu o ulozi zapadnog Balkana na Mediteranu

Predstavnici devet zemalja EU-a koji sudjeluju na međuparlamentarnom sastanku Odbora za vanjsku politiku EU MED9 u Splitu u utorak su razgovarali o ulozi zapadnog Balkana u osnaživanju stabilnosti i suradnje na Mediteranu.

Povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica govorila je o paktu za Mediteran, o ulaganje u ljude, Mediteranskom sveučilištu, infrastrukturi, ulaganju u energiju te o sigurnosti i otpornosti Mediterana. Kazala je da je novi višegodišnji proračun za Mediteran udvostručen s 21 na 42 milijarde eura i da se nada kako će u tom obimu biti i usvojen.

- Pakt za Mediteran donosi djelovanje između sjevera i juga Mediterana, ali i Bliskog istoka i zemalja Zaljeva. Sa svim tim zemljama stvaramo partnerstvo, a devet zemalja koje sudjeluju na MED9 sastanku su jako važne i ovo ih najviše interesira. Želimo da se standardi koje imamo na sjevernom dijelu Mediterana usvoje i na južnom dijelu. Tek tada možemo ozbiljno razmatrati suradnju jer u protivnom, ako primjerice govorimo o očuvanju mora i bioraznolikosti i mi imamo pravila za zaštitu okoliša, a oni nemaju, Mediteran će i dalje biti zagađen. To nije naš interes, kazala je Šuica.

Dodala je da su prijetnje različite, od zaštite okoliša preko ilegalnih migracija do nestabilnosti u zemljama Bliskog istoka, napomenuvši da smo se svi uvjerili koliko jedna nestabilnost može izazvati poremećaj u zemljama Zaljeva. Zato rade na stabilnosti, partnerstvu, kao i pomaganju zemljama iz tog dijela svijeta kako bi imali normalan razvoj.

- Predsjednica von der Leyen je inzistirala na tome kako bi pokazala južnoj strani Mediterana da želimo dobre i bolje odnose. Prije svega imamo zajednički interes kada se radi o energiji, posebice obnovljivoj energiji, rekla je Šuica.

Mediteran je ključno, strateško područje u svijetu, pogotovo za EU i devet zemalja koje sudjeluju na sastancima u Splitu, istaknuo je zastupnik u EU parlamentu Karlo Ressler, i kazao da za njih u europskom parlamentu "nema nikakve dileme da su dvije teme najvažnije, a to je proračunski dio i migracije".

Govoreći o sigurnosti državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić je ustvrdio kako je ona u Hrvatskoj jako dobra što svi osjećamo, no u pojedinim susjednim zemljama postoje određeni sigurnosni izazovi koje te zemlje uspješnije ili manje uspješno rješavaju. 

Za Hrvatsku, susjedstvo i regiju je važno, smatra, osigurati i držati visoku razinu sigurnosti, a po njemu su najveća prijetnja Mediteranu klimatske promjene, ali i migracije koje opterećuju naše granice i sustave, te mogu negativno utjecati na našu ukupnu sigurnost. Dodao je i da je Hrvatska zato jako aktivna na zaštiti svojih granica, ali i na razini EU kako bi cjelokupna sigurnost bila bolja.

- Vidjeli ste i sami da se Hrvatska vanjska politika, koja se afirmirala zadnjih nekoliko godina, jasno istaknula svoju orijentiranost prema moru i prema Mediteranu, naveo je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora.

U posljednjih 10 godina na hrvatskim granicama uhićeno je više od 11 tisuća krijumčara ljudima. Uskoro na snagu stupa i Pakt o migracijama i azilu.

- Značajno će smanjiti pritisak na azil te kapacitete svih država članica. Pogotovo je to važno za Hrvatsku jer nadamo se da će aktivirati države članice koje su prve defacto na ruti. To su grčka bugarska i rumunjska, opisao je Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu MUP-a.

S obzirom na geopolitičku situaciju, sigurnost se nameće kao jedan od prioriteta.

- Bez nje, pogotovo smo i mi toga svjesni ovdje u Dalmaciji, da turisti ne dolaze tamo gdje je nesigurno, pa ni kapital vam ne dolazi tamo gdje je nesiguran okoliš. Ono sto se radi, sto se vidi da je RH uistinu sigurna država, međutim nitko ne može na svijetu jamčiti apsolutnu sigurnost jer takvo nešto ne postoji, zaključio je izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".

Stoga je i cilj ove međuparlamentarne skupine osnaživanje stabilnosti i suradnje na Mediteranu.

Osim tog panela održan je onaj o sigurnosti, održivosti i otpornosti na Mediteranu, a tijekom popodneva će se raspravljati o geostrateškoj važnosti. Nastavak je u srijedu tijekom koje će biti održani bilateralni sastanci.

EU MED9, kojem je ove godine domaćin Split, posvećen je brojim izazovima s kojima se susreću zemlje na Mediteranu, ali i na kontinentu. Glavna tema sastanka je Maestral promjene: Mediteran kao izvor snage za budućnost Europe. Osim Hrvatske sudjeluju Španjolska, Francuska, Italija, Malta, Grčka, Cipar, Portugal i Slovenija.