Ekonomist Burnać: Stabilnost ne znači i rast životnog standarda

Stabilni gospodarski pokazatelji ne znače nužno i bolji život građana, kazao je u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" Paško Burnać, profesor na Ekonomskom fakultetu iz Splita. Istaknuo je i da je Hrvatska upala u tzv. zamku srednjeg dohotka, kao i neke druge mediteranske države. 

Na tragu rebalansa koji će idući tjedan biti na dnevnom redu, a koji je zapravo uobičajena pojava u proračunskom planiranju u Hrvatskoj, nije se dogodila nijedna godina a da nismo svjedočili barem jednom rebalansu. Češće je to bilo dvaput, a nekad i tri puta. Stabilnost će sigurno biti jedna od ključnih karakteristika i u idućoj gospodarskoj godini, kazao je u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" Paško Burnać, profesor na Ekonomskom fakultetu sa Sveučilišta Split.

"Hrvatska u zamci srednjeg dohotka"

- Ali to nije nužno i uvijek dobro. Naime, stabilnost ne znači da će nam iduće godine porasti životni standard. Stabilnost ne znači da će fiskalne pozicije i fiskalni parametri biti bolji nego što su bili u ovoj godini. Naime, mi možemo biti stabilni u stagnaciji. Dosegli smo ili smo vrlo blizu tih 80% prosjeka EU. I što nam to znači ako ćemo stabilno ostati na tom postotku još godinama? Kako sada stvari stoje, upali smo u tzv. zamku srednjeg dohotka, kao i neke druge mediteranske zemlje, koje su se ovih dana okupile u Splitu, i tu bi mogli provesti dugo godina. Smisao je konvergencija i dostizanje 100% prosjeka Europske unije, dodao je Burnać.

Govoreći o dosadašnjim rezultatima turističke sezone profesor Burnać kazao je da se u razgovoru s onima koji se bave turizmom najčešće može čuti kako je "ova godina lošija", "da turisti manje troše", "oklijevaju hoće li sjesti u restoran" itd. No prema podacima na eVisitoru, ova sezona je na razini li nešto iznad prošlogodišnje, ali, dodao je, treba pričekati i vidjeti što HNB kaže o ukupnim prihodima u turizmu u ovoj godini.

- Radi se o tome da konkurencija u hrvatskoj turističkoj ponudi raste brže nego potražnja. Iz godine u godinu sve je više apartmana. Dalmacija je krasan primjer toga - sve je više apartmana i restorana, kazao je i naglasio da je turističko tržište jedno od rijetkih u kojem vlada gotovo savršena konkurencija. 

Ukupan prihod od turizma, koji ne raste značajno, istaknuo je Burnać, dijeli se na sve veći broj sudionika na tom tržištu.

Prodaja stanova pada, a cijene i dalje rastu

Rast nekretninskog, odnosno građevinskog biznisa se usporio. Burnać tvrdi da se na tržištu nekretnina događa ekonomska anomalija - već treću godinu zaredom postoji pad kupoprodaje, ali cijene i dalje rastu.

- Ono što bi građani željeli je vjerojatno da taj pad prodaje rezultira nižim cijenama. Međutim, iz cijelog niza razloga to se ne događa. Zašto su cijene stanova padale od 2009. do 2013.? Zato što ste imali ogroman broj nezaposlenih, ogroman broj ovrha. Ljudi su gubili posao i bili su primorani prodavati nekretnine. Danas nije takav slučaj. Danas je zaposlenost na maksimumu, a nezaposlenost na minimumu. Nema problema s ovrhama i nelikvidnosti. Prema tome, oni koji prodaju stanove, to se prije svega odnosi na tržište starogradnje, kazao je Burnać i napomenuo da u Splitu npr. nedostaje novogradnje.

I prodavači čekaju i namjeravaju se "ukrcati na taj vlak nerealnih cijena".

- Ako ne mogu prodati stan od 60 kvadrata za 400.000 eura, oni ga neće ni prodavati. Oni su vidjeli kako su mnogi drugi "zajahali" na tom tržištu i oni bi to rado napravili, kazao je među ostalim ekonomist Paško Burnać.

Cijeli razgovor pogledajte ovdje: