"Cijena novca": Dokumentarac koji otkriva kako se kroje kamatne stope

Jeste li se ikada, dok držite novčanicu od sto eura u ruci, zapitali tko točno odlučuje koliko ćete namirnica za nju moći kupiti kada uđete u dućan? Na to utječu odluke koje se donose iza strogo zatvorenih vrata središnjih banaka u Frankfurtu i Zagrebu. Upravo o tim nitima financijske moći govori novi, intrigantni dokumentarni film Hrvatske radiotelevizije "Cijena novca: Kako se kroje kamatne stope", autorice Marine Ninković.

Martina je gostujući u emisiji Dobro jutro, Hrvatska kazala kako je pokušala termine kao što su kamatna stopa demistificirati i objasniti da je to cijena najma novca jer proizvod je banke kredit i ona za njega traži određenu naknadu koju mi plaćamo u obliku kamate.

U dokumentarnom filmu je objašnjavala kakve veze to ima s poskupljenjem roba i usluga koje kupujemo.

- Pokušala sam voditi gledatelje korak po korak, a veliki saveznik u tome mi je bila dobra i zanimljiva slika. Počela sam s pričom od ljudi u HNB-u, čiji je posao pratiti sve aktualnosti u svijetu, geopolitiku, visine plaća, cijene. Oni rade projekcije i zatim guverneru predstave scenarij na temelju kojeg će on zaključiti kako će zauzeti stav i kako će glasati na ključnom sastanku u Europskoj središnjoj banci, pojasnila je.

Dodaje kako u Europi, ESB (Europska središnja banka) donosi odluke o ključnim kamatnim stopama u pravilu svakih 6 tjedana, okuplja guvernere svih središnjih banaka u EU i ide se, kako kaže, po logici, jedan guverner, jedan glas.

- Imamo 9 sati snimljenog materijala i krasnu sliku. Uključena je predsjednica ESB-a, njezin potpredsjednik Boris Vujčić, razgovarala sam i s novim guvernerom HNB-a, ali i sa zanimljivim djelatnicima ESB-a. Razgovarala sam i s građanima da vidimo koliko znaju o radu ESB-a i tu smo dobili duhovite i zanimljive odgovore, rekla je.

Mnogi misle da se u podrumima u Frankfurtu čuvaju poluge zlata i palete s novcem, ali to nije tako. ESB je zamišljen kao "mozak" sustava, dok se zlatne poluge čuvaju u Bank of England u Londonu, a novčanice se čuvaju u svjetskim financijskim središtima.

- Bili smo i u trezoru HNB-a gdje su strogo kontrolirani uvjeti, kazala je.

Marina je naglasila kako joj je ideja za dokumentarni film bila da kada ljudi shvate da je nekome porasla rata kredita ili je ona snižena da znaju zašto se to dogodilo te da ne budu pasivni promatrači, nego da preuzmu stvar u svoje ruke i da shvate hoće li investirati sada ili će pričekati neko vrijeme.