"Cijena novca": Dokumentarac koji otkriva kako se kroje kamatne stope

Jeste li se ikada, dok držite novčanicu od sto eura u ruci, zapitali tko točno odlučuje koliko ćete namirnica za nju moći kupiti kada uđete u trgovinu? Na to utječu odluke koje se donose iza strogo zatvorenih vrata središnjih banaka u Frankfurtu i Zagrebu. Upravo o tim nitima financijske moći govori novi intrigantni dokumentarni film Hrvatske radiotelevizije "Cijena novca: Kako se kroje kamatne stope" autorice Marine Ninković.

Marina je, gostujući u emisiji Dobro jutro, Hrvatska, kazala da je pokušala termine kao što su kamatna stopa demistificirati i objasniti da je to cijena najma novca jer proizvod je banke kredit i ona za njega traži određenu naknadu koju mi plaćamo u obliku kamate.

U dokumentarnom filmu objasnila je kakve to veze ima s poskupljenjem roba i usluga.

- Pokušala sam voditi gledatelje korak po korak, a veliki saveznik u tome mi je bila dobra i zanimljiva slika. Počela sam s pričom od ljudi u HNB-u, čiji je posao pratiti sve aktualnosti u svijetu, geopolitiku, visine plaća, cijene. Oni rade projekcije i zatim guverneru predstave scenarij na temelju kojeg će on zaključiti kako će zauzeti stav i kako će glasati na ključnom sastanku u Europskoj središnjoj banci, pojasnila je.

Dodaje kako u Europi, ESB (Europska središnja banka) donosi odluke o ključnim kamatnim stopama u pravilu svakih 6 tjedana, okuplja guvernere svih središnjih banaka u EU-u i ide se, kako kaže, po logici, jedan guverner, jedan glas.

- Imamo devet sati snimljenog materijala i krasnu sliku. Uključena je predsjednica ESB-a, njezin potpredsjednik Boris Vujčić, razgovarala sam i s novim guvernerom HNB-a, ali i sa zanimljivim djelatnicima ESB-a. Razgovarala sam i s građanima da vidimo koliko znaju o radu ESB-a i tu smo dobili duhovite i zanimljive odgovore, rekla je.

Mnogi misle da se u podrumima u Frankfurtu čuvaju poluge zlata i palete s novcem, ali to nije tako. ESB je zamišljen kao mozak sustava, dok se zlatne poluge čuvaju u Bank of England u Londonu, a novčanice u svjetskim financijskim središtima.

- Bili smo i u trezoru HNB-a gdje su strogo kontrolirani uvjeti, kazala je.

Marina je naglasila kako joj je ideja za dokumentarni film bila da ljudi shvate kada  poraste rata kredita ili se snizi zašto se to dogodilo te da ne budu pasivni promatrači, nego da uzmu stvar u svoje ruke i odluče hoće li investirati sada ili će pričekati.