Cijene plina rastu, najviše pogođeni veliki potrošači u industriji

Zbog rata na Bliskom istoku dramatično su porasle cijene nafte, ali i plina. S 30-ak eura po megavatsatu, kolika je bila prije početka sukoba, cijena plina skočila je na 60, pa se spustila na 45 eura. Iako je veći dio plina s Bliskog istoka išao prema azijskim zemljama, a samo mali prema Europi, uzdrmano je cijelo svjetsko tržište. 

Najviše su pogođeni veliki potrošači u industriji. Cijena plina za kućanstva u Hrvatskoj se neće mijenjati do 30. rujna, no pitanje je što će biti u idućoj sezoni grijanja.

Tvornica keramičkih pločica u talijanskom Sassuolo-u veliki je potrošač plina. Zbog golemih peći, u kojima temperatura prelazi i 1200 stupnjeva Celzijevih, tvornica je iznimno izložena tržišnim poremećajima. S rastom cijena, zbog rata na Bliskom istoku, troškovi su im znatno porasli.

- Ako uzmemo u obzir da su cijene prije rata bile oko 30 eura po megavat-satu, jako nas je pogodio rast cijena. U jednom je trenutku bio čak skuplji od 60 eura. Sadašnjih 45 eura i dalje je povećanje cijene plina od 50 posto, naveo je  predsjednik Romani grupe Giorgio Romani.

Dodatni se trošak u tri mjeseca popeo na gotovo 200 milijuna eura za cijeli talijanski keramički sektor. No opskrba europske industrije plinom, kažu analitičari, nikad nije bila upitna. I cijena se, kažu, trenutačno kreće u razumnim granicama.

- Iako kroz Hormuški tjesnac plin uopće ne prolazi, rast cijena bio je prilično umjeren, jer se može nabaviti iz SAD-a i Norveške. Stoga je primarna zadaća kreatora politika: ulagati u različite dobavne pravce, pojašnjava glavni ekonomist, Julius Baer Bank David Kohl.

Cijene za građane ovisit će o subvencijama Vlade

Naime, nakon plinske krize zbog rata u Ukrajini, Europa, pa tako i Hrvatska, usmjerila se na gradnju i proširenje LNG terminala, a dobro su napunjena i sva skladišta plina. 

- Moramo osigurati dugoročni pristup kad je riječ o proizvodnji i distribuciji plina. Hrvatsko proširenje LNG-a na Krku pokazalo je važnost investicija, a u tom smjeru treba i nastaviti, kako bi potrošači u Europi i Hrvatskoj bili još otporniji na ovakve krize, kazala je Andrea Steher iz Međunarodne plinske unije.

Što će u idućoj sezoni grijanja biti s cijenama plina za kućanstva u Hrvatskoj, još je teško procijeniti. Krajnja će cijena za građane ovisiti i o Vladinim subvencijama.

- To ne znači da će cijena za krajnja kućanstva biti 50 posto viša, jer na konačnu cijenu ne utječe samo cijena plina, nego i troškovi transporta, distribucije te ostale marže, uključujući skladištenje. Do povećanja će doći ako ne bude određenih subvencija od strane Vlade, poručio je predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić.

Pudić smatra i kako je pogrešna teza da nam plin u budućnosti neće trebati. Zbog inovacija i sve bolje tehnologije, plin će, kaže, još dugo biti važan i cjenovno prihvatljiv energent.