Ćorić: Nema straha od završetka NPOO-a, nova omotnica bit će veća

Gost u središnjem Dnevniku HRT-a bio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić. Komentirao je višegodišnji uzastopni rast hrvatskog gospodarstva, državni deficit, kraj NPOO-a, te situaciju s protkom ruske nafte preko JANAF-a.

Rast BDP-a od 3,6 posto dio je kontinuiranog trenda rasta hrvatskog gospodarstva, ali rast se ovaj put ne može pripisati samo osobnoj potrošnji već i povećanim investicijama.

- Treba imati na umu činjenicu da je ovakav robustan rast višestruko veći od prosjeka EU-a posljedica pojačane aktivnosti cjelokupnog gospodarstva, smatra ministar financija Tomislav Ćorić.

Postoji optimizam i za 2027. godinu s obzirom na to da je Hrvatska 2025. godinu sa svojom ekonomskom aktivnošću pokazala da je znatno intenzivnija i propulzivnija od ostatka Europe odnosno europskog prosjeka, tvrdi ministar.

- Tako će se nastaviti i ove godine. Mi u ovom trenutku nemamo naznake deficita koji probija Maastrichtske kriterije. Ova godina je godina dovršetka NPOO-a, ali mi baš zbog toga očekujemo ubrzanje isplata i u konačnici i radova do kraja godine odnosno do kraja osmog mjeseca. U tom kontekstu vjerujem da možemo ove godine doseći stopu rasta koja je nešto veća od projiciranih 2,6 ili 2,7 posto, rekao je.

Deficit u 2025. neće prelaziti 3 postotna boda

Kad se skupe svi računi, 2025. godinu nećemo završiti s deficitom većim od 3 postotna boda, tvrdi Ćorić, a isto tako će učiniti sve da i tekuća godina bude fiskalno odgovorna.

- Fiskalna odgovornost pokazano i dokazano, i stabilnost, uvjetuje i pozitivne trendove u gospodarstvu, istaknuo je.

Nema razloga za uzbunu s obzirom na kraj NPOO-a

Ne bi trebao postojati strah s obzirom na bliženje kraja isplata u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), smatra ministar.

- NPOO se dovršava ove godine, međutim, višegodišnji financijski okvir nastavlja se dalje - ovaj od 2021. do 2027. godine. U tom kontekstu to produljenje višegodišnjeg financijskog okvira odnosno radova i isplata će zatvoriti sljedećih nekoliko godina, pojasnio je.

Connecting Europe Facility također traje do 2029. godine, a iz tog programa se financiraju u najvećoj mjeri projekti iz područja prometa, naglasio je Ćorić, a novi višegodišnji financijski okvir započinje 2028. godine.

- On je u odnosu na ovaj, koji je iznosio 14,6 milijardi eura, će iznositi 17 milijardi eura. Imam novu, vrlo robusnu omotnicu koja će nam biti na raspolaganju, na našem gospodarstvu. Na nama je da tu omotnicu, kao što smo i ovu, iskoristimo u najvećoj mogućoj mjeri, kazao je.

Situacija s JANAF-om i protokom ruske nafte

Ministar je također komentirao situaciju s JANAF-om i protokom ruske nafte kroz isti, što traže Mađarska i Slovačka, kako bi se zaobišle poteškoće s dobavom ruske nafte preko naftovoda Družba.

Naftovod Družba prelazi preko ukrajinskog teritorija te je isporuka nafte Slovačkoj i Mađarskoj obustavljena od 27. siječnja, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je naftovod oštećen u ruskim napadima.

- Prije svega JANAF i ministar Šušnjar komuniciraju po ovoj temi. Republika Hrvatska će sve svoje postupke uskladiti s našim partnerima - Europskom komisijom i SAD-om - u kontekstu sankcijskih režima i tu ja nemam što za dodati, rekao je.

U Vladi nemaju nikakvog straha od toga što je Europska komisija prepustila odluku Republici Hrvatskoj, ustvrdio je Ćorić.

- Republika Hrvatska je osvjedočeno proteklih 10 godina bezbroj puta sama iznašla rješenja odnosno donijela vrlo odgovorne odluke - donijet ćemo ih i u ovom slučaju, zaključio je ministar.