Ćorić o proračunu za 2027.: Očekuje se bolji standard građana

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić gostovao je u Središnjem HTV-ovu Dnevniku, gdje je govorio o proračunu za 2027. godinu, očekivanom usporavanju inflacije, ulaganjima u obranu, pregovorima sa sindikatima i životnom standardu građana.

Govoreći o makroekonomskim projekcijama za 2027., Ćorić ih je ocijenio optimističnima, posebno u usporedbi s očekivanjima za Europsku uniju i eurozonu. Najveća promjena odnosi se na inflaciju, za koju Vlada očekuje značajno usporavanje već u prvom tromjesečju.

- Kako smo i najavili, brojke za 2027. su optimistične, dobre, posebice ukoliko se stavljamo u kontekst Europske unije, odnosno eurozone, znatno bolje. Što se tiče inflacije, očekujemo da prvi kvartal donese ispuhivanje nekih baznih učinaka, smirivanje cijena nafte i, samim time, umanjenje inflacijskih pritisaka, rekao je.

Geopolitička situacija najveći rizik

Kao najveći rizik za ostvarenje proračunskih projekcija ministar je izdvojio moguću eskalaciju geopolitičkih sukoba, ponajprije onih u Ukrajini i na Bliskom istoku. Ako ne dođe do dodatnog pogoršanja situacije, očekuje ostvarenje planiranih pokazatelja.

- Ne vjerujem da može biti značajnijih rizika ukoliko ne dođe do eskalacije geopolitičkih okolnosti. Upravo vrlo kompleksna geopolitička situacija i dva tekuća sukoba, ovaj u Ukrajini i ovaj na Bliskom istoku, donijeli su doista vrlo kompleksno okruženje u kojem ekonomija funkcionira, kazao je.

Za obranu izdvojeno oko milijardu i pol eura

Osvrnuo se i na veća ulaganja u obranu i energetiku, istaknuvši kako zbog toga nije bilo potrebno rezati sredstva u drugim sektorima. Ovogodišnji gospodarski rezultati, objasnio je, omogućili su povećanje proračunskih prihoda i rashoda, a dio dodatnih sredstava usmjeren je u jačanje sigurnosti.

- Ne bih rekao da je trebalo rezati. Naša makroekonomsko ostvarenje, odnosno realizacija, ove godine otvorila je prostor za povećanje i prihodovnih i rashodovnih stavki, kako ove, tako i u narednim godinama. I s obzirom na to, dio sredstava koji su nam na taj način stavljeni na raspolaganje usmjereni su u sektor obrane, odnosno povećanja sigurnosti. To ste i vidjeli, oko milijardu i pol eura, i vjerujem da je taj novac potrošen na dobar način, naveo je.

Potvrdio je i kako će izdvajanja za obranu nastaviti rasti s obzirom na preuzete obveze u okviru NATO-a.

- Naša izdvajanja za obranu prelaze dva postotna boda, međutim, postoje neke obveze koje smo preuzeli, i u narednom razdoblju, kao i kod drugih zemalja članica NATO-a, možemo očekivati povećanje tih izdvajanja, kaže.

Sindikatima ponuđen rast osnovice od 3,5 posto

Jedna od tema bili su i pregovori sa sindikatima državnih i javnih službi o plaćama i materijalnim pravima za 2027. godinu. Vladina ponuda uključuje kumulativni rast osnovice od 3,5 postotnih bodova te dodatak za troškove prehrane od 50 eura do kraja godine.

Ćorić smatra kako je riječ o realnoj ponudi koja uzima u obzir i želju za povećanjem prava zaposlenih i proračunske mogućnosti države.

- Držimo da je to realna i dobra ponuda koja s jedne strane odražava itekako dobru volju Vlade za povećanje prava u javnim i državnim službama, a s druge strane realne okolnosti u kojima funkcioniramo, izjavio je.

Dok će sindikati državnih službi ponudu razmotriti sa svojim tijelima, sindikati javnih službi pokrenuli su postupak mirenja pred Gospodarsko-socijalnim vijećem, koji se nastavlja sljedećeg tjedna.

Deficit ostaje ispod tri posto BDP-a

Ministar je naglasio i važnost održavanja proračunskog deficita ispod tri posto BDP-a, što smatra ključnim za fiskalnu stabilnost i povjerenje investitora. Istaknuo je kako Hrvatska takvu disciplinu održava već deset godina, uz iznimku pandemijske 2020. godine.

- Mi to uspijevamo već deset godina, izuzev 2020., kad smo imali COVID krizu. I upravo na valu tog stabilnog fiskalnog i makroekonomskog okvira i fiskalne discipline postigli smo to što imamo danas, a to je da je Hrvatska doista u europskim okvirima jedan pozitivan primjer razvoja ekonomije, smanjenja javnog duga, stabilnih financija i rasta kreditnog rejtinga, što znači jeftinije zaduživanje, rekao je.

Govoreći o troškovima zaduživanja, upozorio je da kretanje kamatnih stopa utječe na sve europske države, pa tako i na Hrvatsku. Ipak, istaknuo je visoko povjerenje građana u državne vrijednosne papire. Kao primjer naveo je izdanje jednogodišnjih trezorskih zapisa, kojim je već nakon pet dana dosegnut željeni iznos od milijardu eura.

"Nadam se i vjerujem" da će građani živjeti bolje

Na pitanje hoće li građani 2027. godine živjeti bolje nego danas, Ćorić je izrazio optimizam, istaknuvši očekivano smanjenje inflacije, rast standarda i nastavak gospodarskog rasta.

- Ja se tome nadam i u to vjerujem, prije svega u kontekstu smanjenja inflacijskih pritisaka, povećanja standarda i gospodarskog rasta, a s druge strane, sve ovo što je uglavljeno kroz proračunske stavke u realizaciju različitih resora, i ekonomskih i ostalih politika Vlade, osigurava daljnji napredak naše zemlje, pojačanje otpornosti naše ekonomije i otvara prostor za daljnji gospodarski rast, kazao je.

Najavio je i mogućnost rebalansa proračuna nakon ljeta, što je, kako je objasnio, uobičajena praksa prilagodbe proračunskih stavki dinamici projekata i potrebama pojedinih resora. Ipak, ne očekuje veće promjene.

- Taj rebalans, vjerujem da će se dogoditi u standardno vrijeme i da neće donijeti ništa spektakularno, zaključio je Ćorić.