Dalmatinski pršut i paški sir dobivaju poticaj, čuvaju tradiciju i autentičnost

Tajna dalmatinskog pršuta krije se u Dalmaciji, a tajna paškog sira u otoku Pagu. Ministarstvo poljoprivrede donijelo je novi pravilnik prema kojem će subvencionirati troškove proizvodnje domaćih delicija sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla. Takva je proizvodnja nerijetko kompliciranija i skuplja pa će im, ističu proizvođači, novac itekako dobro doći.

Nema fešte u Hrvata bez domaćih delicija. Dalmatinski pršut i paški sir svoju vrijednost duguju upravo podrijetlu.

– Dalmatinac mu je otac, a majka bura. Napravljen je tradicionalno i mi ne znamo drugačije, slikovito opisuje Mate Lukin, direktor mesnice i član Udruge Dalmatinski pršut.

U ovoj zadarskoj pršutani proizvodnja se odvija prema specifikaciji Udruge, a poticaji iz novog pravilnika bit će dodatni vjetar u leđa proizvođačima.

– Vjerujem da će to uroditi plodom i da ćemo biti poznati ne samo u Hrvatskoj, nego i šire u Europi, kaže Lukin.

Na otoku Pagu, poznatom po buri, janjetini i siru, obitelj Čemeljić već godinama proizvodi certificirani paški sir.

– Bilo bi šteta da se tradicija izgubi, pogotovo sad kad se generacije mijenjaju, ističe Ivana Čemeljić iz OPG-a "Branimir Čemeljić".

Paški sir može se proizvoditi isključivo na Pagu, u točno određenom razdoblju, i isključivo od mlijeka paške ovce. Njegova posebnost leži i u utjecaju posolice na aromu.

– Zbog tih specifičnosti često je dolazilo do patvorenja, upozorava Čemeljić.

Subvencija već nakon prve godine certifikacije

Prema pravilniku, proizvođači će već nakon prve godine certifikacije moći dobiti subvenciju.

– Mala sirana koja proizvede tonu i pol do tonu i osamsto sira godišnje mogla bi dobiti i do 7 tisuća eura. To je značajan novac koji bi se mogao direktno uložiti u proizvodnju, pojašnjava Čemeljić.

Udruga proizvođača paškog sira pregovarala je s Ministarstvom pune dvije godine.

– Nismo nikome željeli zabraniti upotrebu imena, već zaštititi sir od zlouporabe, ističe predsjednica Udruge Martina Pernar Škunca.

– Za nas je to velika stvar. Naši proizvodi, poput paške janjetine, baranjskog kulena ili novigradske dagnje, pričaju priču o Hrvatskoj i njezinoj autentičnosti, zaključuje Pernar Škunca.