Obilježavanje obljetnice operacije Maslenica

Počelo je obilježavanje 33. godišnjice Vojno-redarstvene operacije Maslenica kojom je spojen sjever i jug Hrvatske. Nakon što se od 1991. samo branila, Hrvatska vojska je stasala, ujedinila snage i bilo je vrijeme za povratak okupiranih područja.

Operaciju kodnog naziva Gusar, topnici 112. brigade započeli su oslobađanjem Rovanjske. Natjerali su neprijatelja da se sakrije u vodospremu i već sljedeći dan došli iznad Masleničkog mosta.

- Koncentrirali smo topničku paljbu na otporne točke protivnika ispred našeg pješaštva koje je jednom fenomenalnom hrabrom jurišu, oslobodilo za 45 minuta nasip i kvotu Dračevac. Samim tim protivnik je natjeran na bježanje, istaknuo je Darko Smolić Ročak, zamjenik zapovjednika Drugog topničko-raketnog diviziona Zadar.

Ivica zvan Zeko u izvidnici je ušao 5 kilometara u dubinu neprijateljskog položaja, njima iza leđa.

- Istjerali smo ih s paljbenih položaja, pogodili smo tenk i taj tenk zarobili. Tenk se istog dana okrenuo na drugu stranu, sad je bio na našoj strani, ispričao je Ivica Zekanović, zapovjednik Topničko-raketnog voda 112. brigade.

S manjim brojem ljudi i tehnički inferiorni, ali s jačim motivom - omogućiti svom narodu povratak kući.

- U progonstvu biti par godina nije lako. I taj osjećaj, akcija Maslenica - dolazak kući, opisao je trenutak Matan Jokić, Grgurice.

Obilježavanje 33. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica, koja je počela 22. siječnja 1993. i ponovno povezala hrvatski sjever i jug, počelo je već jutros hodnjom, a točno u podne slijedio je maraton. Simbolično, start maratona bio je na Masleničkom mostu.

- Točno u podne krenulo je 250 trkača s Masleničkog mosta, a cilj je u Novigradu. Ruta, simbolično, prolazi kroz područja koja su oslobođena prije 33 godine u operaciji Maslenica, rekla je za Dnevnik Katina Vrsaljko.

Obilježavanje je počelo jutros molitvenom hodnjom "Koracima nade u istinu", a želja je bila prisjetiti se svih onih koji su dali život u toj operaciji.

- U cijeloj akciji život je izgubilo 127 hrvatskih branitelja i upravo su za njih ova obilježavanja, da se nikada ne zaborave, zaključila je Vrsaljko.

Ivana Haberle, predsjednica udruge Žene u Domovinskom ratu - Zadar, rekla je da je molitvena hodnja počela 2009., s namjerom da se hoda stopama naših branitelja.

- Tim našim koracima želimo njegovati zajedništvo s ljudima koji su u tom periodu morali napustiti svoja ognjišta, ali oni su se i vratili. Stopama čuvamo vezu između neba i zemlje te time njegujemo kulturu sjećanja na nešto što je za Zadar iznimno važno, istaknula je.

Naglašava da je ruta duga 25 kilometara, od Islama Latinskog do Islama Grčkog i sve do Pridrage.

- Ja sam jedna od stotina sugrađana koji su bili u koloni za darivanje krvi, 1991. i 1992. sam bila na terenu, a 1993. zbog iznimnog nedostatka kadra vratila sam se u bolnicu u Zadru, rekla je.

- Tu smo da poštujemo naše stradale u legendarnoj akciji, koja zaslužuje jednu molitvu za sve naše branitelje, rekao je Miljenko Komes, predsjednik Udruge HVIDR-a Samobor i Sveta Nedelja.

- Nalazimo se u razdoblju kada se obilježava velika vojno-redarstvena akcija koja je bila bitna u našem Domovinskom ratu. Na spomen svima koji su sudjelovali i koji su u ovoj akciji, ali i svim akcijama u vrijeme Domovinskog rata, položili svoj život ili se vode nestalima, rekao je Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.