12:46 / 04.10.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HRT

Luka Burilović ostaje na čelu Hrvatske gospodarske komore

Luka Burilović, novi stari predsjednik HGK

Luka Burilović, novi stari predsjednik HGK

Foto: HTV / HRT

Luka Burilović ostaje na čelu Hrvatske gospodarske komore. Na 14. sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore svoj su program predstavili kandidati Marin Lovrović, Dražen Oreščanin i Luka Burilović. Zatim je uslijedilo glasanje, a pobijedio je dosadašnji šef Komore Luka Burilović.




- Opet imamo mogućnosti i prostora s novcem koji ćemo imati na raspolaganju u sljedećem razdoblju, s ulaskom u Schengen, kao i s ulaskom u eurozonu koji očekujemo u narednih godinu, dvije dana, dobre pretpostavke. Tu smo mi, prije svega, kao partneri, ali kada treba i ako bude trebalo, i korektiv Vlade, da budemo svi na istoj strani i da se svi skupa borimo za interese hrvatskog poduzetništva. Hvala još jednom svima na dolasku i hvala na velikom povjerenju, rekao je Burilović na sjednici nakon izbora.

Za građane Hrvatske i dalje je ključno pitanje kako ćemo prebroditi inflacijski udar koji se iz EU ozbiljno prelijeva na naš životni standard i okružje, koji će se morati prilagoditi i ulasku Hrvatske u Euro zonu.


Dario Marinić
, poduzetnik, izvoznik i inovator, smatra kako će izbori iznjedriti čovjeka koji će dobro voditi Komoru u interesu poduzetništva i u interesu daljnjeg razvoja gospodarstva.

- To je nama svima ključno. Prvenstveni zadatak novog čelnika je da se osnuje jedna kvalitetna gospodarska diplomacija, koja bi promovirala interese hrvatskih poduzetnika i gospodarstvenika na svjetskom tržištu – to je po meni ključno, kazao je Marinić.

Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe kako HGK baštini tradiciju preko 165 godina, no da je potrebna reforma.

- Vrijeme prolazi, treba se prilagođavati novim okolnostima, potpuno je svejedno koje će biti vodstvo, ono ima zadaću i izazov da oblikuje organizaciju Komore, njene usluge i način poslovanja suvremenim okolnostima – definitivno će biti potrebno napraviti neke promjene kako bi Komora u budućnosti odgovorila onim potrebama i zahtjevima koje od nje očekuju poduzetnici, rekao je. 

U posljednje vrijeme svjedočimo rastu cijena u svim sektorima, a posebno kad se radi o energentima – navodno bi dizel i ostala motorna goriva ovaj tjedan mogla doživjeti rekord što se tiče poskupljenja. Novotny smatra kako će se to sigurno dogoditi, no kaže kako je teško prognozirati koja je granica poskupljenja.

- Ne vjerujem da će nafta i naftni derivati narasti na onu razinu iz 2008. godine. U ovom trenutku je potražnja za energentima jako velika, a ona je posljedica naglog otvaranja nakon krize s koronom. Stvorena je potražnja koja nije realna, i sigurno je da će u nekoliko mjeseci doći do ravnoteže, naglasio je Novotny.

Što se tiče poskupljenja struje i plina građani bi trebali biti mirni negdje do ožujka, no to poskupljenje već su dobrano osjetili građani drugih država članica EU.

- Po mojoj procjeni možemo očekivati jedan umjeren rast cijena od 10 do 15 posto, kao i korekciju plaća u tom smjeru koja će za svim tim kasniti nekih šest mjeseci, kazao je Marinić.

Posljednji podaci iz Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako su plaće u javnom i državnom sektoru rasle već dva puta, za razliku od privatnog sektora, a Hrvatska trenutno ima javni dug od 40 milijardi kuna, temeljen samo na plaćama za javni sektor.

- Javni sektor ima veliko učešće u kreiranju ekonomske aktivnosti i u ukupnoj potrošnji. Notorna je činjenica da je javni sektor u Hrvatskoj predimenzioniran i u tom kontekstu bi ga trebalo smanjivati. Međutim, to je vrlo teško budući da je javni sektor stvorio 'pakt' sa sindikatima, sindikalni ugovori su vrlo čvrsti i ne možete ih tek tako mijenjati. Mi nismo završili tranzicijski proces prema tržišno orijentiranom ekonomskom sustavu, u kojem veliki dio ekonomske aktivnosti čini privatni sektor, istaknuo je Novotny.

- Kako zadovoljiti zahtjev za porastom plaća ako u datom trenutku imate nemogućnost zadovoljenja potreba tržišta – to je nešto s čim se Europa trenutno suočava. Posljedica toga je nemogućnost praćenja rast inflacije s rastom plaća, no ne očekujem da će to trajati duže od godinu-dvije, jer poduzetnički i gospodarski sektori čine sve napore da se dio proizvodnje u kojima je europsko tržište ovisno vrati natrag u Europu, rekao je Marinić.

Novotny je istaknuo i slučaj Zagrebačkog holdinga, za koji kaže da je visoko zadužen i neproduktivan, ima prevelik broj zaposlenih i stvara gubitke.

- Prošle godine su gubici iznosili oko 300 milijuna kuna, stvarana je likvidnost i nepovjerenje kod banaka, i gotovo je sigurno da će biti nužno napraviti velike zahvate u samoj strukturi Holdinga. Vrijeme je isteklo i potrebni su odlučni rezovi – kako će se to odraziti na političku poziciju je drugo pitanje, vjerojatno će tu biti još puno diskusije na razini političke elite u gradu Zagrebu, zaključio je Novotny.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!