Prestaje dvojno iskazivanje cijena

Već godinu dana Hrvatska je u europodručju i ima euro kao službeno sredstvo plaćanja. Danas prestaje dvojno iskazivanje cijena proizvoda i usluga. Iako mnogi još preračunavaju cijene u kune, gospodarstvenici su zadovoljni prednostima koje im je donijela nova valuta. U vremenu krize, kada su mnogim zemljama kamate na kredite porasle i na 10 posto, u Hrvatskoj su ostale na vrlo niskim razinama, među najnižima u Europskoj uniji - i to baš zbog uvođenja eura.

Godinu dana euro je jedino sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. Dio građana kaže - već su se priviknuli. No većina građana kaže da eure i dalje preračunava u kune.

Izvoznici su se prijašnjih godina često žalili na "jaku" kunu. Euro im, kažu, donosi mnoge prednosti.

- Dvije su glavne koristi, jer su kamatne stope ipak manje jer se rizik plasmana smanjio, i drugi - nemamo više tih razlika na tečaju na ulaznim i izlaznim troškovima, rekao je Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika.

Prvom godinom s eurom zadovoljan je i ministar financija. Jer, kaže, ostvarili su se svi pozitivni učinci koje je Vlada očekivala.

- Od povećanja kreditnog rejtinga, smanjenja valutnog rizika, do općenito uklanjanja transakcijskih troškova iz gospodarstva, dakle radi se o nekih 160 milijuna eura koji su uklonjeni kao trošak gospodarstva samo zato što nije potrebno vršiti konverziju valuta, i brojni drugi pozitivni učinci i vjerujem da će u potpunosti ti učinci biti poznati i vidljivi ue nekakvom dužem vremenskom razdoblju, rekao je Marko Primorac, ministar financija.

Već prva godina hrvatskog članstva u eurozoni pokazala je koliko smo otporniji u vremenima krize, kaže guverner.

- Ja sam uvijek govorio da se korist ulaska u eurozonu prvenstveno očituje u vremenima krize i mi možemo vidjet da zemlje koje nisu ušle u eurozonu, u ove dvije zadnje godne, krizne, su doživjele puno značajniji rast i stope inflacije i kamatnih stopa nego Hrvatska, i Poljska i Mađarska i Češka, rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Iako mnogi građani smatraju da je uvođenje eura znatno utjecalo na rast cijena, podaci HNB-a pokazuju drugu sliku. Uvođenje eura podignulo je cijene za 0,2 do 0,4 postotna poena, a to nije mnogo, kaže guverner, u uvjetima ionako visoke inflacije.