Davor Grgić: Za nas je bolje da manju nuklearku napravimo sami

Davor Grgić iz Hrvatskog nuklearnog društva izjavio je u Dnevniku HTV-a da bi, zbog nepodudarnosti sa slovenskim planovima, Hrvatska trebala razmišljati o gradnji vlastite nuklearne elektrane. Kao najoptimalniju lokaciju naveo je Prevlaku na Savi, uz kapacitet elektrane od 300 do 350 megavata.

Na pitanje koliki je značaj Krškog za Hrvatsku i njezin elektroenergetski sustav, Davor Grgić je odgovorio da se sve svodi na količinu energije koju elektrana proizvodi.

– Imali ste priliku čuti inicijalne brojke, a sad mislite da to traje 40 godina. Uloga te elektrane mijenjala se ovisno o tome kak je kad bilo. Kad su dvije republike krenule u tu, recimo, avanturu, to je bilo bitno jer nisu imali fosilnih goriva. Onda je počelo biti govora o tome da se emitira CO2, a nuklearne ga ne emitiraju. Sad je došlo vrijeme da imamo relativno puno obnovljivih izvora koji nas rješavaju tog problema CO2, ali ostaju problemi tipa stabilnost mreže, tipa intermitentnost pogona, tipa skladištenje energije. U svim tim pitanjima nuklearna elektrana Krško je u stanju dati odgovor i to je demonstrirala 40 godina do sada, kazao je.

Gradnja nove elektrane u Sloveniji

Na pitanje hoće li Slovenija graditi novu nuklearnu elektranu i treba li Hrvatska biti dio tog projekta, Grgić je odgovorio da je to primarno odluka Slovenije i njihovih investitora.

– Mislim da su napravili dovoljno analiza i da postoji razlog zašto bi išli u tako nešto, rekao je.

Podsjetio je da je plan da do 2028. bude izabran ponuđač, a 2029. počnu radovi na objektu.

– Objekt je skup, potrebna su velika znanja. Oni razrađuju investicijski plan u kojemu će to moći napraviti ili će tražiti suinvestitore. U zadnje se vrijeme diglo relativno puno prašine, ja mislim potpuno nepotrebno, o nečemu što su mogli biti potpuno normalni razgovori. Kada se spominje nepopularna riječ ponuda, ja bih to nazvao možda nekim uvjetima razgovora. Prirodno je da se o tome razgovara ako ste u posebnom odnosu sa svojim partnerom koji se zove HEP. Da li je razgovora bilo ili ne – pojma nemam. Da li ih je trebalo biti i bi li to bilo čudno – mislim da nije ništa posebno, ni čudno, ni po temi, ni po bilo čemu drugome, rekao je Grgić.

Bolja opcija za Hrvatsku, da probamo sami?

Na pitanje je li za Hrvatsku bolja opcija gradnja nuklearne elektrane u zemlji ili sudjelovanje u slovenskom projektu, Grgić je odgovorio: "Ja mislim da bi za obje zemlje optimum mogao biti da to napravimo zajedno, ali po principima koji trenutno Slovencima nisu prihvatljivi. Prema tome, odgovor se vrlo jasno sam nameće. Za nas je bolje da to probamo napraviti sami, ako postoji potreba za gradnju takve elektrane".

Na pitanje gdje bi bila najbolja lokacija za novu nuklearnu elektranu i koji bi bio njezin kapacitet, Davor Grgić rekao je da se posljednjih dana ponovno pojavilo puno šuma oko tih tema.

Prevlaka, Erdut...

– Hrvatska je u doba kad se spremala graditi elektranu radila istražne radove na dvije lokacije. Jedna je Prevlaka, nizvodno na Savi od Zagreba, a druga je Erdut. Trenutna situacija je takva da mislim da su istražni radovi i zrelost lokacije bili na strani Prevlake, jer je za tu lokaciju bio raspisan i tender za gradnju. Lokacija za elektranu koja se trebala zvati Slavonija i imati više od 4000 MW očito ne dolazi u obzir, jer se nije trebala graditi samo u Hrvatskoj nego i u drugim republikama. Uz to, nalazi se na perifernom dijelu Hrvatske koji nije toliko 'gladan' za energijom. Zato bih se koncentrirao na ovu prvu lokaciju. Iako su istražni radovi rađeni prije 20 godina, trebalo bi vidjeti kakvo je stanje, ali mi o tome još nismo vodili ozbiljne razgovore, pojasnio je Grgić.

Kad je riječ o snazi, dodao je: "Kad je Prevlaka zamišljena kao elektrana, bilo je razmišljeno o 1000 MW, dakle više nego Krško. Ali ono o čemu trenutno razmišljamo, ili barem ja, je kapacitet od 300 do 350 MW."

Kako razbiti strahove građana?

Odgovorio je i na pitanje: 'Kako bi trebalo razbiti strahove građana koji se pribojavaju gradnje nuklearnih elektrana, posebice u blizini svojih domova?". 

– Najjednostavnije rečeno – nikako. Gledajte, svatko zna za sebe. Edukacija uvijek pomaže da se razbiju strahovi. Kad god smo nekoga odveli u Krško da vidi kako izgleda taj objekt, tog je straha nestalo ili je bio stavljen u racionalne okvire. Isto tako možemo pokazati da objekt postoji – četrdeset godina ljudi žive oko njega. Ako ne, možemo se učiti iz iskustva. Objekt nosi određeni rizik. Morate znati treba li vam tako nešto i onda se upuštate u taj rizik. Ako od toga nemate koristi, onda se to zove avanturizam, zaključio je Grgić.