De Guindos iz ESB-a poziva na oprez pri odlučivanju o povećanju kamatnih stopa

Potpredsjednik Europske središnje banke (ESB) na odlasku Luis de Guindos pozvao je kolege, u razgovoru za Financial Times objavljenom u ponedjeljak, da budu oprezni pri odlučivanju o očekivanom povećanju kamatnih stopa idući mjesec, budući da se očekuje slabljenje gospodarskog rasta.

Ulagači predviđaju da će ESB podići ključnu kamatnu stopu na idućoj sjednici zakazanoj za 11. lipnja te očekuju još jedno ili dva povećanja do proljeća iduće godine kako bi se zaustavilo jačanje inflacije potaknuto rastom cijena energije koje je izazvao rat SAD-a i Izraela s Iranom, primjećuje Reuters.

No, de Guindos, koji neće biti na sastanku budući da mu mandat završava krajem svibnja, pozvao je na oprez.

- Moj je dojam da podaci o rastu u idućim tjednima neće biti dobri. Zato bih pozvao na oprez. Utjecaj na rast postat će mnogo vidljiviji u tjednima koji slijede, a potrebna nam je dodatna jasnoća u vezi sa sukobom, rekao je de Guindos, kojeg će na mjestu potpredsjednika ESB-a u lipnju naslijediti još aktualni guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.

Ostali donositelji mjera u ESB-u signalizirali su da je podizanje kamatnih stopa na sjednici u lipnju izgledno, ako ne dođe do rješenja sukoba i pada cijena energije, napominje Reuters.

Trajanje sukoba ključni čimbenik

ESB će uskoro trebati prilagoditi kamatne stope ukoliko se inflacijski izgledi značajno ne poboljšaju, izjavio je u ponedjeljak član Upravnog vijeća ESB-a Martin Kocher.

U razgovoru za švicarski list Neue Zuercher Zeitung je kazao da, iako sukob s Iranom podiže cijene energije, nema smisla predviđati sljedeći potez ESB-a tjednima prije sastanka o monetarnoj politici, zakazanog za 11. lipnja.

Međutim, ako se situacija značajno ne poboljša, neće se moći izbjeći promjena kamatnih stopa u bliskoj budućnosti, rekao je Kocher, upitan slaže li se s tržišnim očekivanjima da će ESB povećati kamatne stope u lipnju.

Napominjući da je bilo opravdano da se ESB na sjednici u travnju suzdržao od povećanja kamatnih stopa, Kocher je ipak rekao da ta središnja banka ne bi trebala predugo čekati s pooštravanjem monetarne politike, ako se situacija s cijenama energije ne poboljša brzo i značajno.

Na pitanje o potencijalnim sekundarnim učincima sukoba s Iranom, rekao je da od početka rata još nije bilo mnogo pregovora u Europi o plaćama. "Ako se rat otegne, a cijene energije ostanu visoke, jasno je da će se povećati rizik od sekundarnih učinaka, rekao je Kocher, inače guverner austrijske središnje banke.

Dodao je da se taj utjecaj ipak može razlikovati od porasta inflacije iz 2021. - 2022. jer je potražnja sada slabija.

Na pitanje prijeti li Europi stagflacija, rekao da je sukob na Bliskom istoku ugrozio gospodarski oporavak u Njemačkoj i Austriji, a da su se inflacijski rizici povećali.

- Dakle, rizik od stagflacije ne može se isključiti, iako gospodarstvo i tržište rada ostaju otporni, rekao je Kocher, zaključivši da će odlučujuće biti trajanje sukoba na Bliskom istoku.