Demograf Strmota: Potpora studentima više je politika za mlade, nego demografska

Pravo na jednokratnu potporu u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji ostvarilo je 288 redovitih studenata, a ugovore o tome potpisali su 16. veljače. Marin Strmota s katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kazao je u HTV-ovom Studiju 4 da je studentima svaki euro bitan, ali bi bili zadovoljniji da je riječ o nekoj mjesečnoj naknadi.

S obzirom na manjak studentskih domova i rast cijena najma, smatra se da bi potpore za smještaj studenata trebale utjecati i na njihov standard i na standard njihovih obitelji. Osim sa Studentskim centrom u Zagrebu, Središnji državni ured za demografiju i mlade potpisao je ugovor sa Studentskim centrima u Rijeci, Puli, Varaždinu i u Splitu. Spekulira se da bi slične subvencije privatnog smještaja država mogla osigurati i mladim obiteljima.

Marin Strmota je istaknuo da se ta mjera ne bi mogla smatrati demografskom već više kao mjera u okviru politike za mlade. Iako je, kako kaže, studentima svaki euro bitan, misli da bi oni bili zadovoljniji da se radi o nekoj mjesečnoj naknadi, pa jednokratnu od 250 eura i ne vidi kao neku veliku svotu.

- Često se demografska politika smatra nekim rasipanjem novca, pogotovo ako tome pristupate kruto ekonomski. Međutim, investiranje u demografsku politiku i demografski razvoj je dugoročna investicija. Ulaže se u ljude, tržišta rada prije svega, pa u radnu snagu koja nam uvijek treba. Prema tome to nije politika milosrđa, kazao je i dodao da bi demografska politika trebala biti dugoročna strateška politika.

Slične mjere subvencioniranja privatnog smještaja, kao što je slučaj u Zagrebu, ima i grad Dubrovnik. Ovisno o socijalnom statusu i broju članova kućanstava, mjesečne subvencije kreću se u rasponu od 80 do 200 eura. Odgovarajući na pitanje hoće li onda studenti radi toga lakše naći smještaj u Dubrovniku, Strmota je kazao da to vidi više kao neku kratkoročnu mjeru, socijalnu te da nema snagu razvojne politike. 

Koliko je pomogao APN?

- APN je za one koji su kreditno sposobni. Kreditni uvjeti sve su zahtjevniji - visoke su kamatne stope, povećana je cijena nekretnina. Ljudima s prosječnom hrvatskom plaćom, mladim obiteljima, kaže, gotovo je utopija izdvajati mjesečno za stan od 50 kvadrata sredstva u protuvrijednosti od oko 5, 6 ili 7 tisuća kuna. Temeljni je problem koliko su ljudi kreditno sposobni.

Na problemu nedostatka stambenih jedinica trebali bi zajedno, koordinirano raditi i država i jedinice lokalne samouprave. Lokalna samouprava, rekao je, bolje zna potrebe svojeg stanovništva nego Vlada.

Iznio je i zanimljiv podatak da je Hrvatska među pet država u Europi koja ima najvišu prenapučenost stanova, premalih stanova. Stanove od 50-ak kvadrata u prosjeku smatra premalim za život obitelji.

Govoreći o tome kako je Hrvatska u lošoj situaciji zbog iseljavanja ljudi smatra da bi mladima doslovno trebalo dijeliti zemljišta da ostanu, a ne tek razmišljati o njihovom rasterećenju prilikom kupovine nekretnine.