Studenti
Foto: Shutterstock / HRT
Država namjerava pomoći mladim obiteljima u stambenom zbrinjavanju subvencijom njihova najma. O čemu će ovisiti iznos subvencije nove demografsko-socijalne mjere i kada se namjerava uvesti? Je li program subvencioniranih stambenih kredita iscrpio svoj potencijal? Može li se problem stambenog zbrinjavanja povoljnije riješiti gradnjom stambenih zadruga?
Na ta pitanja odgovarali su gosti emisije U mreži Prvog: Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za mlade i demografiju, gradonačelnik Kastva Matej Mostarac, Lana Mihaljinac Knežević, predstavnica Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, i Darovan Tušek, arhitekt u zadruzi Otvorena arhitektura.
Josić je govorila o Vladinu subvencioniranju najma.
- Razdvojila bih nešto. Jedan dio tiče se studenata koji su prošli određene natječaje i njima se dodjeljuju potpore u visini do 250 eura. Moram istaknuti da je ta mjera naslonjena na energetski paket i sve one potpore koje se odnose na studente, bilo da se radi o socioekonomskim stipendijama ili subvencioniranoj prehrani. Ovo se odnosi na studente koji su se za ovu akademsku godinu prijavili za studentski smještaj i redovni su studenti, ali zbog manjka kapaciteta nisu uspjeli ostvariti smještaj u studentskim ili učeničkim domovima, rekla je.
- Iz tog razloga i u komunikaciji sa SC-ima i Ministarstvom znanosti i obrazovanja odlučili smo se na jednokratnu potporu koju studenti mogu koristiti ili da si smanje trošak najma ili režijske troškove. Ta se mjera odnosi na sve velike studentske gradove, u najvećoj mjeri na Grad Zagreb - gdje je potpisan prvi dio ugovora, Splitsko-dalmatinska županija s SC-om u Splitu, Istarska te Varaždinska županija - ti su pozivi u tijeku. Očekujemo da će do kraja ožujka biti iskorišteno najviše sredstava, istaknula je.
Krediti APN-a
Josić je rekla da su se krediti APN-a pokazali kao uspjeh.
- Oko 20.000 obitelji ipak je pronašlo smještaj. U razgovoru s mladim obiteljima otkrili smo da nisu svi u mogućnosti podignuti kredit i kupiti svoju nekretninu. Najam kao opcija dolazi u obzir, o čemu aktivno razgovaramo s resorom, rekla je.
Mostarac je objasnio kako bi se lokalne jedinice mogle uključiti u ovu priču. Dodao je da i on s 35 godina živi s roditeljima iz razloga koji su navedeni jer je teško odlučiti se za kredit.
- Jedinice lokalne uprave trebale bi se baviti stanovanjem, međutim, mi imamo najveći problem - od samostalnosti Hrvatske ne postoji sustavna politika stanovanja. Imali smo pojedinačne mjere, od 2001. POS stanovanje, sad APN kredite, imali smo stambenu štednju. No to su sve detalji u velikom kotaču koji nikako da zakotrljamo i stavimo u fokus. Nadam se da će ovaj rast cijena staviti to u fokus, rekao je.
APN - manjkava mjera
Mihaljinac Knežević rekla je da se očekuje velik interes za APN-ove kredite.
- Glavni problem tzv. APN kredita je to što su oni dostupni samo kreditno sposobnim građanima, a kad govorimo o izazovima stanovanja, onda govorimo o građanima koji to nisu, o njima nitko ne razmišlja. APN je manjkava mjera na više načina. Prvi i osnovni problem je ročnost. U jednom trenutku podignete potražnju i aktivnost na tržištu, na koji nije ušao dodatni broj nekretnina, a više studija dokazalo je da je APN pridonio porastu cijena na tržištu, uz ostale faktore poput inflacije ili uvođenja eura. Općenito je na tržištu manjak proizvoda. Bilo da se radi o novogradnji ili starogradnji, naglasila je.
Darovan Tušek, arhitekt iz Zadruge Otvorena arhitektura
Foto: HTV / HRT
Zadružno stanovanje
Tušek je objasnio projekt na kojem radi u Križevcima - stanovanje u zadruzi.
- Mi vodimo europski projekt, partneri su nam Grad Križevci i Zadruga za etično financiranje, ali zapravo se radi o poticanju, učenju tog modela zadružnog stanovanja koje je u Hrvatskoj još nepoznato. U EU-u je jako raširen. Ne samo Beč, nego i Nizozemska, Njemačka, Švicarska, ustvari većina europskih zemalja. Jako je uspješno. Radi se o modelu gdje se građani sami organiziraju i u suradnji s jedinicama lokalne samouprave ustvari grade svoju zgradu zaobilazeći tržište, investitore koji tu ostvaruju profit, i tako stvaraju stambene kvadrate koji su puno povoljniji i pristupačniji. Zaobilaze čak i ovaj problem da nisu kreditno sposobni jer stambena zadruga diže kredit, istaknuo je.
Dodao je da je gradonačelnik Križevaca imao tu viziju i kako želi da se takvo što dogodi u Hrvatskoj prvi put.
- Održavamo radionice sa zainteresiranim građanima, kazao je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!