Dombrovskis za HRT: Kako trgovinski rat utječe na europsko gospodarstvo

Koliko će trgovinski rat naštetiti europskom gospodarstvu, kako će se financirati europska obrana te kako će globalni izazovi utjecati na malo i otvoreno gospodarstvo poput hrvatskog za HRT je, u intervjuu reporteru Mladenu Sirovici govorio povjerenik Europske komisije za gospodarstvo i produktivnost Valdis Dombrovskis.

● Gospodine Dombrovskis ovo je vrlo izazovno razdoblje, kriza je praktički postala nova normalnost. EU prolazi razdoblje trgovinskih napetosti. Kako riješiti te probleme s obzirom na novi smjer američke politike?

- Očito je da trgovinske napetosti i globalna ekonomska fragmentacija zabrinjavaju te smo stoga napravili procjenu makroekonomskog utjecaja američkih carina i vidimo da one imaju negativan učinak na europsko gospodarstvo, a zapravo još više na američko gospodarstvo jer su tu mrežu carina postavili prilično široko. Stoga smatramo da je važno izbjeći ili smanjiti te negativne učinke. Zato smo se uključili u pregovore sa SAD-om i pokušavamo naći rješenje prihvatljivo za obje strane.

● Prema vašim projekcijama, u kojoj će mjeri te napetosti naštetiti europskom gospodarstvu? Već ima problema s generiranjem rasta, ali mnogi bi rekli i da mu nedostaje konkurentnosti.

- Snizili smo prognozu gospodarskog rasta EU-a kumulativno 0,7% tijekom razdoblja 2025.-2026. U velikoj mjeri to je povezano s carinama, neizvjesnošću i volatilnošću koje su stvorile, ali i s činjenicom da je ruski rat u Ukrajini u tijeku te s time povezanim ekonomskim poremećajima. Dakle, kao što vidimo, postoji znatan utjecaj i time se moramo pozabaviti. Raditi na jačanju naše konkurentnosti, otpornosti našega gospodarstva, a i diversifikaciji naših trgovinskih i investicijskih odnosa te pronalaženju novih trgovinskih partnera. Kao što znate, nedavno smo sklopili nove ili modernizirali postojeće trgovinske sporazume s Mercosurom, Meksikom, Švicarskom i Ujedinjenim Kraljevstvom. Dakle, moramo diversificirati trgovinske odnose i moramo braniti, koliko god je to moguće, međunarodni trgovinski poredak temeljen na pravilima jer on pomaže spriječiti fragmentaciju i na kraju krajeva bolji je za sve.

● Koji bi bio vaš opći savjet zemljama poput Hrvatske, koje imaju mala i otvorena gospodarstva, u osnovi ranjivija na vanjske utjecaje?

- Prije svega, vidimo da Hrvatska prilično dobro podnosi situaciju i očekuje gospodarski rast od oko 3% i ove i sljedeće godine, dakle, znatno više od prosječne stope rasta u EU-u, za koju očekujemo da će biti 1,1% ove godine i 1,5% sljedeće godine. Mora se riješiti spori rast produktivnosti, visoke cijene energije, a to se treba riješiti, rekao bih, svugdje. Zatim, što se tiče Hrvatske, naravno, treba raditi na široj diversifikaciji gospodarstva. Niz zemalja srednjoistočne Europe ima jedan relativno dominantan sektor. U Hrvatskoj je to turizam, što je, naravno, dobro, ali može biti podložno i različitim fluktuacijama ovisno o okolnostima. Stoga je važno imati širu gospodarsku bazu.

● Geopolitička situacija također zahtijeva snažan pomak ulaganja prema obrani i sigurnosti. Mislite li da bi Europska unija trebala uspostaviti zajedničko financiranje jer bi nekim zemljama moglo biti izazovno podignuti ta ulaganja samo iz njihovih proračuna?

- Mislim da će nam trebati oboje. Morat ćemo raditi i na razini država članica i na europskoj razini. Upravo smo predložili inicijativu ReArm Europe/Readiness 2030, Ponovno naoružavanje Europe/Spremnost 2030, čiji je cilj mobilizirati do 800 milijardi eura tijekom sljedeće četiri godine. Ona uključuje fleksibilnost za države članice u pogledu fiskalnih pravila EU-a aktiviranjem nacionalnih klauzula o odstupanju, što omogućuje povećanje obrambene potrošnje do 1,5% BDP-a. Hrvatska je nedavno također zatražila aktiviranje te nacionalne klauzule o odstupanju. Zatim smo predložili, a države članice su to nedavno odobrile, program SAFE od 150 milijardi eura, koji osigurava kredite po povoljnim uvjetima za zajedničku kupnju vojne opreme za države članice, ali očito će pitanje koliko trošimo na sigurnost i obranu biti veliko pitanje za sljedeći višegodišnji financijski okvir. U sljedećim mjesecima Europska komisija predložit će višegodišnji financijski okvir za razdoblje nakon 2027. godine.

●  U tom geopolitičkom kontekstu mislite li da bi se Europa i njezino gospodarstvo trebali bojati dugog rata u Ukrajini, ali možda i potencijalnih ruskih prodora na teritorij EU-a?

- Naravno, mi u EU-u posvećeni smo mirovnom procesu i zaista moramo prekinuti taj rat. No važno je da to bude pravedan i trajan mir, a ne samo nešto što bi Rusiji omogućilo pregrupiranje i nastavak agresivnih ratova. Naime, u slučaju Rusije vidimo da ona doista nastavlja militarizirati svoje gospodarstvo pa više od trećine proračuna troši na vojsku. Vojna proizvodnja brzo se povećava, vojna oprema se povećava i Rusija otvoreno govori o invaziji na druge zemlje. Dakle, s te točke gledišta, rizik od ruske agresije je doista stvaran i vidimo ga i u njezinoj retorici i u praktičnim pripremama. Zato očito hitno moramo pojačati vlastite obrambene sposobnosti i obrambenu industriju jer je to jedini jezik koji Rusija razumije: jezik sile.