Društvene mreže vode u financijskom informiranju mladih

Zašto se u Hrvatskoj više ulaže u kriptovalute nego u dionice, zašto su društvene mreže prestigle klasične medije u financijskom informiranju, pogotovo mladih generacija - bile su samo neke od tema Tjedna financijske pismenosti koji se proteklih dana obilježavao u organizaciji mnogih privatnih i državnih institucija.

Hela i Mihaela, studentice ekonomije, većinu informacija o financijama traže i nalaze drukčije od svojih roditelja.

- Zapravo najviše društvene mreže i portali i blogovi nekih ljudi koji su u svijetu financija, kaže Mihaela Magdić, studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Svjesne su, kažu, i rizika koje nose društvene mreže.

- Mislim da su mladi doista svjesni da nije sve crno-bijelo i kada se nešto reklamira kao dobro i pozitivno da je to vrlo često samo plaćena promocija, pa se mora reći da je sve dobro, kaže Hela Marinković, studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Financijski smo pismeniji od prosjeka zemalja OECD-a, ali istodobno su nam financijske odluke lošije. Prednjačimo, primjerice, po ulaganju u kriptovalute, a zaziremo od ulaganja u dionice.

- Građani, iako smatraju da je tržište kapitala kada govorimo o dioničkom tržištu rizično, ne smatraju da je ulaganje u kriptoimovinu i kriptovalute rizično a upravo je to tržište koje pokazuje prilično veliku volatilnost, kaže Marko Primorac, ministar financija.

Za 50-ak tisuća građana kupnja državnih obveznica i trezorskih zapisa bila je prva investicija na tržištu kapitala, ali i dio financijskog opismenjavanja. O osobnim financijama trebali bismo učiti čak i u školi - smatra guverner HNB-a.

- Osobne financije su ušle kao izborni predmet, ja mislim da bi bilo dobro da s vremenom postane i obvezni predmet, jer to su stvari koje su za svakoga pojedinca sigurno u životu predstavljati nekakvu korist, ističe Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

Nismo skloni ni dugoročnoj štednji za mirovinu, kažu u Hanfi. Premalo građana ulaže u dobrovoljne mirovinske fondove.

- Kroz male iznose, ali kroz dugi rok i kroz određeno ukamaćivanje, taj iznos može biti u trenutku mirovine značajan doprinos ukupnoj mirovini, kaže Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e.

Prekomjerno trošenje često je posljedica marketinških poruka, ali i psihološka potreba.

- Velik broj istraživanja pokazuje da ljudi koji prekomjerno troše da bi zatvorili te neke rupe koje osjećaju u sebi, da nakon nekog perioda suprotno vlastitim očekivanjima, ne osjećaju se bolje, već se osjećaju znatno lošije pogotovo kad vide stanje na svom računu, ističe Dajana Barbić, Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Daljnje financijsko opismenjavanje je nužnost, a na pojedincu je da znanje i primijeni, od svakodnevne potrošnje do dugoročnog ulaganja.