Državna imovina na tržištu, Zagreb gradi tisuću stanova

Država u idućih devet godina želi uprihodovati milijardu i 200 milijuna eura od nekretnina.

Sanja Bošnjak, državna tajnica u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI), rekla je u emisiji U mreži Prvog da je teško odgovoriti na pitanje zna li Hrvatska koliko ima nekretnina i što će s njima jer su državne nekretnine živi organizam koji se iz dana u dan mijenja.

Država svaki dan stječe nove nekretnine

- Mi smo država u kojoj je definirano vlasništvo i njegova vrijednost, no moramo se vratiti u prošlost. Država svaki dan stječe nove nekretnine. Pretvorbom društvenog vlasništva u državno, spajanjem zemljišnih knjiga, gotovo na dnevnoj bazi stječemo nove poslovne prostore, kazala je.

Dodaje da su velike vrijednosti ono što postoji u internom registru.

- RH ima decentralizirani model upravljanja državnom imovinom, što znači da je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zaduženo i nadležno za građevinska zemljišta, stanove, poslovne prostore, kampove u državnom vlasništvu, planinarske objekte i specifične oblike državne imovine, a sve ostalo je na upravljanju kod drugih ministarstava, rekla je.

Definirane strateške nekretnine

Predstavljena je strategija i godišnji plan. U strategiji se, kako kaže, orijentiralo na trendove s kojima se susreću i druge zemlje EU-a, ali i na naše potencijale.

- Definirali smo strateške nekretnine i one koje to nisu, kako bismo projektnim pristupom vrijedne nekretnine mogli dati u onom obliku koje će studije pokazati da su one optimalne za buduće investitore. Strategija uz sebe veže i godišnje akcijske planove koje smo radili sa županijama i gradovima koji su zakonom postali upravitelji građevinskim zemljištem na području županije i grada, naglasila je.

"Protiv smo rasprodaje gradske imovine"

Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba, rekao je da Grad nastoji evidentirati sve svoje nekretnine i vidjeti kako na najbolji način njima upravljati.

- Za stanove i poslovne prostore smo napravili evidenciju i sve to stavili na interaktivnu mapu koju građani mogu pogledati. Imamo 6500 stanova u gradskom portfelju koji su svi u sustavu najma i to tako treba i ostati. Protiv smo rasprodaje gradske imovine, što je do naše uprave bila praksa, istaknuo je.

Dodaje kako je plan Grada povećati broj stanova u svom portfelju i tako smanjiti pritisak na potražnju stanova u Zagrebu te omogućiti što većem broju građana da apliciraju na gradske stanove.

- Mislimo do kraja mandata izgraditi tisuću stanova za najam, rekao je Korlaet.

Dodaje da se zemljišta trebaju razvijati za potrebe grada da bi se na njima mogle graditi škole, vrtići, domovi zdravlja, objekti društvene infrastrukture, a zatim i priuštivo stanovanje.

- Stanovi su uvijek zakupcu predani u dobrom stanju i kako neki zakupac izađe iz njega, tako se stan uređuje, naglasio je.

Veliki potencijal u starim industrijskim područjima

Bošnjak ističe da država u svom portfelju ima 7893 stambene jedinice koje su sve u zakupu. Jedan dio ostavljen je za zaštićene najmoprimce.

- Država je vidjela velik potencijal u starim industrijskim područjima koja se trebaju oplemeniti kako bi se mogla prilagoditi svrsi stanovanja i novim kulturnim sadržajima, ali kod toga su otežavajuće okolnosti imovinskopravnih odnosa, naglasila je.

Korlaet se nadovezao i rekao kako se svi trude da stanovanje učine priuštivijim.

- Grad mora planirati svoj proračun i mi smo se fokusirali na škole, domove za starije, vrtiće, priuštivo stanovanje. Odustali smo od prava prvokupa zgrade Name jer bi to koštalo 17 milijuna eura, a onda bi se toliko trebalo uložiti u uređenje, a morali bismo preuzeti tvrtku koja je unutra i još dvije godine poslovati s njom. To bi za Grad bilo financijski opterećujuće, istaknuo je.

 

Bošnjak naglašava da država svoje nekretnine prodaje i stječe po tržišnim cijenama.

Zgrada Vjesnika na listi strateških nekretnina

- Ne mogu reći po kojim uvjetima će država otkupiti suvlasničke udjele za zgradu Vjesnika. To će biti tržišne cijene i kao takve će se ponuditi suvlasnicima, rekla je.

Dodaje kako je zgrada Vjesnika na listi strateških nekretnina. Država ima 32 takve nekretnine koje su većinom vezane uz more, nekoliko njih vezano je za poduzetničke zone.

- Cilj nam je ponuditi investiciju, u suradnji s lokalnom samoupravom, u kojoj će investitor sutra moći početi graditi. Hoćemo promijeniti pristup projektnim planiranjem kako bismo imali zrele investicije. Nije nam cilj rasprodati, nego omogućiti pravom građenja dugotrajan ekonomski učinak, istaknula je.

Korlaet je naglasio da kada je riječ o gradskim stanovima nije cilj zarada.

- Naša je najamnina i socijalna, i priuštiva i subvencionirana jer je ideja da Grad bude partner u stambenom zbrinjavanju, naglasio je.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: