Državna revizija: 3,5 milijardi eura za poljoprivredu bez učinka

Državni ured za reviziju predao je Hrvatskom saboru izvješće za 2025. godinu u kojoj je provedena 191 revizija. Nepovoljna mišljenja dobili su grad Sisak i općina Povljana zbog niza nepravilnosti. Revizija je pokazala i da više od 3,5 milijarde eura iz Europskog poljoprivrednog fonda nije rezultiralo rastom poljoprivredne proizvodnje.

Kada je riječ o reviziji učinkovitosti dodjela i korištenju potpora iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, revizori su ustanovili da je korisnicima tijekom 2025. godine isplaćeno više od 3,5 milijarde eura, ali da statistički podaci nisu pokazali značajan doprinos rastu poljoprivredne proizvodnje ni ruralnom razvoju.

Dugi rokovi isplate i administrativna opterećenja

Državni ured za reviziju ističe kako je unatoč poboljšanjima u programiranju i provedbi, kao i visokoj razini iskorištenosti sredstava, sustav i dalje kompleksan i administrativno opterećen, daju se opće razvojne smjernice, a provedbeni programi i planovi ne uspostavljaju jasnu vezu između dodijeljenih potpora i konkretnih rezultata u poljoprivrednoj proizvodnji.

Analizirani podaci pokazuju da nam je poljoprivredna proizvodnja na razini one iz 2010., a kada se usporedi s realnim cijenama ostvaren je i određeni pad, za razliku od europske razine.

Revizori ističu da se poboljšanja mogu postići reorganizacijom procedura, jasnim kriterijima i rokovima dodjela potpora, smanjivanjem administrativnih opterećenja.

Primjera radi, nekada su u natječajima bila propisana očekivanja za vremenski rok dodjela novca i iznosili su 120 dana, sada se pokazalo da dolazi od 600 do 800 dana do dodjele potpora što korisnicima, ističu revizori, nije jednostavno čekati.

Revizija obuhvatila i inkluzivni dodatak

Kada je riječ o korisnicima državnog proračuna obavljena je financijska revizija njih 14 od kojih je njih 4 dobilo bezuvjetno, a 10 uvjetno mišljenje.

Revizori ističu nepravilnosti koje su uočili u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, a odnose se na rješavanje zahtjeva kojim se priznaje pravo na inkluzivni dodatak ili status roditelja njegovatelja.

Do kraja 2024. riješeno je 70 posto ukupnih zahtjeva. U većem broju slučajeva rješenja o pravu na inkluzivni dodatak donijeta su nakon roka od 30 dana što je suprotno Zakonu o inkluzivnom dodatku. Osim toga pojedina rješenja za status roditelja njegovatelja kasnila su i do 5 mjeseci od propisanog roka.

Nepovoljna mišljenja za Grad Sisak i općinu Povljana

Kada su u pitanju financijske revizije za jedinice lokalne i područne samouprave obuhvaćeno je njih 46. Za njih 13 izraženo je bezuvjetno mišljenje, 31 uvjetna i dva nepovoljna mišljenja.

Za Sisak izvješće za 2023. godinu je objavljeno još u listopadu prošle godine, a nepovoljno mišljenje dobila je i općina Povljana i to, kao u slučaju Siska, zbog značajnih nepravilnosti utvrđenih u području računovodstvenog poslovanja i financijskih izvještaja zbog čega većina podataka u financijskim izvještajima nije točna i pouzdana.

Revizori ističu primjerice da općina Fondu za zaštitu okoliša duguje gotovo 2,6 milijuna eura, a općina je iskazala milijun eura manji dug, nije objavljen popis imovine i obveza, imaju i velik broj potraživanja od kojih su ona starija od 3 do 5 godina u iznosu od 468 tisuća eura, ne vodi se knjiga blagajni niti evidencija korištenja službenih vozila i to je tek dio problema.

Nepovoljno mišljenje komunalnom poduzeću Kutjevo

Kada je riječ o reviziji trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica, obavljena je revizija za 21 trgovačko društvo i tri ljekarne.

Najviše problema, ustvrdili su revizori, odnosi se na postupke javne nabave, a komunalno poduzeće Kutjevo nepovoljno mišljenje je dobilo zbog pogrešnog evidentiranja imovine i obveza u poslovnim knjigama, pa ni podaci u financijskim izvještajima nisu točni ni pouzdani.

Zagreb, Koprivnica, Varaždin i Velika Gorica lošije upravljaju poslovnim prostorima

Revizijom učinkovitosti upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima obuhvaćena su 23 grada, sva sjedišta županija (osim Siska).

Gradovi su koncem 2024. godine upravljali s 9228 poslovnih prostora, od čega je u samo u Zagrebu njih 3657.

Revizijom je utvrđeno da kod pojedinih gradova nije ustrojena ni vođena analitička knjigovodstvena evidencija o poslovnim prostorima, nije realno iskazana vrijednost imovine niti postoji strategija upravljanja.

Primjerice u Zagrebu postoje 264 poslovna prostora koji se koriste bez ugovora.

Revizija 2. mirovinskog stupa

Državni ured za reviziju prvi puta je obradio i drugi mirovinski stup i provjerio kako HANFA radi kao regulator. Imovina mirovinskih fondova je krajem 2024. iznosila 23 milijarde i 320 milijuna eura. To je, ističu u Uredu, imovina svih građana.

Ustanovljeno je da je HANFA poslovala usklađeno, ali su i tu potrebna poboljšanja.

Revizori tako navode činjenicu da se u Nadzorne odbore mirovinskih društava imenuju, među ostalim, 2 člana - jednog kojeg imenuje Vlada, a drugog kojeg imenuje skupština mirovinskog društva kao nezavisnog člana i koji bi trebali zastupati i predstavljati građane. Ipak, sam zakon ni na koji način nije uredio kako će oni tu svoju dužnost obavljati niti postoji obveza izvještavanja članova fonda.

Revizori ističu i problem jamstvenog pologa koji se računa ovisno o broju članova.

Način izračuna tog pologa nije se mijenjao od 2014. godine iako su se mijenjali zakoni.

Fondovi mogu tako ulagati u puno rizičnije vrste imovine, pa bi, zaključuju revizori, jamstveni polog trebao odražavati i tu rizičnost, što sada nije slučaj.

Obavljena 191 revizija

Državni ured za reviziju je tijekom 2025. godine obavio 191 reviziju i 58 provjera provedbi naloga i preporuka.

Svoja izvješća Ured je poslao i DORH-u. S obzirom na to da postoje tri nepovoljna mišljenja državnom odvjetništvu se automatski šalje i sva dokumentacija.

DORH je dobio i prijave za tri političke stranke koje nisu dostavile planove za provedbu naloga i preporuka Državnog ureda za reviziju: Blok za Hrvatsku, Stranka demokratske akcije i Hrvatsko bilo.

Isto to nije napravio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, općina Perušić, komunalno društvo Čistoća, općine Povljana, Gradina, Vrhovine, Hrvatski veterinarski institut, Agencija za odgoj i obrazovanje, Županijska lučka uprava Opatija.