Inflacija u Hrvatskoj rekordnih 12,3%; Novosel: Porast plaća mora biti odgovor na inflaciju

17.08.2022.

Zadnja izmjena 20:01

Autor: HRT/Hina/J.L.

Inflacija

Inflacija

Foto: - / Shutterstock

Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 12,3% u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane. Za Hrvatski radio rekordnu inflaciju komentirali su predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel, Hrvoje Bujas iz Glasa poduzetnika te ekonomski analitičar Damir Novotny.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju su u odnosu na lipanj porasle 0,4%, dok su u odnosu na srpanj prošle godine skočile 12,3%, pokazuje izvješće DZS-a.

Rast cijena od 12,3% predstavlja ubrzanje u odnosu na lipanj, kada su cijene porasle 12,1% na godišnjoj razini.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19,2%, Hrana i bezalkoholna pića, za 18,3%, Restorani i hoteli, za 16,8%, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 14,1%, Rekreacija i kultura, za 10,0%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,7%, Razna dobra i usluge, za 7,0%, te Odjeća i obuća, za 5,5%, objavio je DZS na internetskim stranicama.

Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u skupinama Hrana i bezalkoholna pića (+4,75 postotnih bodova), Prijevoz (+2,83 postotna boda), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+1,64 postotna boda), Restorani i hoteli (+0,84 postotna boda), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (+0,80 postotnih bodova), Rekreacija i kultura (+0,53 postotna boda), Razna dobra i usluge (+0,43 postotna boda) te Odjeća i obuća (+0,32 postotna boda).

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 20,6% (doprinos porastu od +3,46 postotnih bodova).

Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Restorani i hoteli, za 4,9% (doprinos porastu od +0,24 postotna boda), Hrana i bezalkoholna pića, za 2,2% (+0,57 postotnih bodova), Rekreacija i kultura, za 2,0% (+0,11 postotnih bodova), Alkoholna pića i duhan, za 1,8% (+0,09 postotnih bodova), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava, za 1,3% (+0,07 postotnih bodova), Razna dobra i usluge, za 1,2% (+0,07 postotnih bodova) te Prijevoz, za 0,5% (+0,07 postotnih bodova). Porast cijena ublažio je pad cijena u skupini Odjeća i obuća, za 14,4% (-0,84 postotna boda, sezonsko sniženje odjeće i obuće) te u skupini Komunikacija, za 0,9% (-0,05 postotnih bodova).

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2022. u odnosu na lipanj 2022. u prosjeku su više za 1,4%. U odnosu na srpanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,7%, dok su u godišnjem prosjeku više za 7,1%.

Kakav se odgovor na inflaciju očekuje?

Za Hrvatski radio rekordnu inflaciju komentirali su predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel, Hrvoje Bujas iz Glasa poduzetnika te ekonomski analitičar Damir Novotny.

- Rast cijena u srpnju i kolovozu se nastavlja u odnosu na isto razdoblje lani. Turistička sezona pokazala je da su potrošači turističkih usluga u Hrvatskoj, uglavnom inozemni gosti, bili spremni platiti gotovo bilo koju cijenu turističkih usluga i potrošnje, i to bitno utječe na porast svih potrošačkih cijena i na stopu inflacije, rekao je Novotny. 

Novosel smatra da porast plaća mora biti odgovor na inflaciju.

- Od Vlade ćemo zahtijevati, kada u rujnu krenu pregovori, povećanje plaća u državnom i javnom sektoru minimalno 10%. isto ćemo zahtijevati i u privatnom sektoru, iako će tu biti malo teži postupak, rekao je. 

Bujas naglašava da Vlada mora napraviti ključne iskorake reforme, a ne vatrogasne mjere.

- Prvi je nužno ukidanje parafiskalnih nameta, odnosno velike većine njih, smanjivanje PDV-a, 10% ugostiteljstvo i turizam, 20% ostali. PDV od 25% drugi je po visini PDV u EU-u. Za to nema potrebe, niti mi to kao društvo možemo podnijeti. I treće je smanjivanje birokracije, naglašava Bujas. 

U četvrtak  je prva sjednica Vlade nakon godišnjeg odmora.

- Za očekivati je da će Vlada donijeti uskoro paket mjera koji bi građanima i gospodarstvu trebao olakšati situaciju s rekordnom inflacijom. U kojem će smjeru Vladini o+potezi ići, za sada nema naznaka. Može se očekivati da bi oni mogli biti usmjereni na sektore hrane i energetike u kojima je rast cijena bio najveći. Kad je energetika u pitanju, sada nas očekuje najizazovniji period kada će biti veća potrošnja, a time i veći računi. Određeni potezi po tom pitanju napravljeni su još proljetos kad je Vlada ograničila rast cijena plina i električne energije za kućanstva. Proteklih tjedana svjedočili smo i ograničavanju cijene naftnih derivata. Puno je kompleksnija situacija u sektoru hrane. I tu je Vlada povukla određene poteze usmjerene na smanjivanje PDV-a na određene skupine proizvoda, no to se nije vidjelo u maloprodajnim cijenama tj. krajnji potrošač od toga nije imao koristi, rekao je Mladen Sirovica u središnjem Dnevniku.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!