DZS: Potrošnja u Hrvatskoj porasla 18. mjesec zaredom

U Hrvatskoj je u srpnju potrošnja u maloprodaji porasla 3,3 posto na godišnjoj razini, ojačavši već 18. mjesec zaredom, što ukazuje na nastavak rasta gospodarstva i na početku trećeg tromjesečja.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u srpnju porasla 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine ojačala 3,3 posto.

Potrošnja na godišnjoj razini raste neprestano od veljače 2021. godine, već 18. mjesec zaredom, no u srpnju je rast bio sporiji nego u lipnju, kada je iznosio 3,8 posto.

Na navedena kretanja upućivali su podaci o fiskalnim računima, prema kojima se nominalna vrijednost prometa u trgovini na malo u srpnju povećala 15,9 posto godišnje, podržana snažno i povećanom turističkom potrošnjom. S druge strane, u okruženju nastavka visokih stopa inflacije, na usporavanje godišnje stope rasta upućivali su pokazatelji potrošačkog optimizma, koji su u srpnju zabilježili pogoršanje na mjesečnoj i godišnjoj razini, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U srpnju je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao 1,2 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, ojačao 3,4 posto, pokazuju podaci DZS-a.

U prvih sedam mjeseci ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iako dobra turistička sezona i dalje potiče rast potrošnje, statistički podaci za srpanj ipak pokazuju trend blagog usporavanja prometa u maloprodaji, kažu u HGK.

- Meni su podaci zapravo dobri utoliko što, naravno u dobi visoke inflacije, pokazuju usporavanje prometa u trgovini na malo, ali to je usporavanje zapravo postupno. Bilo bi daleko problematičnije da su vidljivi nekakvi lomovi, kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.

Velika inflacija, kaže Šaravanja, smanjila je rapoloživi dohodak građana.

- Pogotovo kad imamo ovu situaciju da su cijene energenata skočile, posljedično vidimo i zbog suše i situacije s energentima u Europi, nešto više cijene hrane pa vam ostane manje raspoloživog dohotka za sve ostalo, objašnjava Šaravanja.

Ipak, dobra turistička sezona i dalje će poticati potrošnju, a time i ukupni hrvatski BDP. Njegovo će usporavanje, predviđeno za kraj ove i početak iduće godine, biti blaže nego u većini europskih zemalja.

Nastavak rasta BDP-a u trećem tromjesečju

Rast potrošnje u srpnju ukazuje na nastavak rasta gospodarstva i na početku trećeg tromjesečja.

Prvi visokofrekventni pokazatelji za treće tromjesečje upućuju na to da možemo očekivati nastavak pozitivnog doprinosa osobne potrošnje gospodarskom rastu i u razdoblju od srpnja do rujna, navodi se u analizi RBA.

Prošloga je tjedna DZS objavio da je hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao za 7,7 posto na godišnjoj razini, što je već peti kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to brže nego u prethodnom tromjesečju. To se, među ostalim, zahvaljuje snažnom rastu potrošnje.

No, učinak baznog razdoblja i snažna globalna neizvjesnost zasigurno će usporiti dinamiku pozitivnih promjena u trgovačkoj djelatnosti. Na obuzdavanje potrošnje djeluje i visoka percepcija inflacije koja je pod snažnim utjecajem rasta cijena hrane i energije. S druge strane, povoljna kretanja na tržištu rada se nastavljaju - umjeren rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, navode analitičari RBA.

Očekuju dobru turističku sezonu i dvoznamenkastu stopu rasta kako fizičkih, tako i financijskih pokazatelja, što će pozitivno utjecati na potrošnju.

To će doprinijeti očuvanju raspoloživog dohotka te tako povoljno utjecati na maloprodajna kretanja, zaključuje se u analizi RBA.