ECB podignuo vodeću kamatnu stopu za euro na 2%

Europska središnja banka (ECB) ponovo je podignula kamatne stope u eurozoni za tri četvrtine postotnog boda kako bi zakočila potražnju i zauzdala očekivanja rasta cijena.

S obzirom na rekordni rast inflacije koja je u rujnu dosegla 9,9% Europska središnja banka treći put za redom u samo četiri mjeseca poduzima rast referentnih kamatnih stopa za 0,75 postotna boda, izjavila je novinarka Silvana Skočajić javljajući se iz Frankfurta.

Kao bitno pitanje istaknula je - hoće li potezi koje ECB poduzima utjecati i na recesiju eurozone? Znamo da su podaci rasta gospodarstva iz rujna za 2023. godinu 0,9%, a sama inflacija trebala bi biti oko 5,5%. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde poručuje da je osnovna funkcija ECB-a borba protiv inflacije i stabilizacija cijena te da će se ona time i dalje baviti.

Banka je podignula kamatne stope već u srpnju i rujnu, za ukupno 1,25 postotnih bodova, najavivši u prošlom mjesecu da će ih ponovo podignuti, unatoč prijetnji recesije, s namjerom da obuzda visoku inflaciju.

Na današnjoj sjednici ponovo su ih podignuli za tri četvrtine postotnog boda.

Tako će kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka od početka studenoga iznositi 1,5%, kamatna stopa za refinanciranje banaka 2%, a kamatna stopa na prekonoćne pozajmice banaka 2,25%.

Poručuju da je cilj monetarne politike upravnog vijeća smanjiti potporu potražnji i otkloniti rizik tvrdokornog jačanja inflatornih očekivanja, poručili su.

Inflacija u eurozoni dosegnula je u rujnu 9,9% i još uvijek je daleko previsoka, a zadržat će se iznad ciljane razine od 2% dulje vremensko razdoblje, primjećuju u ECB-u.

- Uz ove današnje odluke, i na sljedećim sastancima očekujemo daljnje podizanje kamatnih stopa, a sve zato da se osigura što brži povratak inflacije na našu ciljanu razinu od 2%. Ekonomska aktivnost u eurozoni usporila je znatno u trećem tromjesečju ove godine, očekujemo daljnje slabljenje do kraja ove te na početku iduće godine, izjavila je predsjednika ECB-a Christine Lagarde.

Cjenovni pritisak i jačanje inflacije

Nagli rast cijena energije i hrane, uska grla u opskrbi i postpandemijski oporavak potražnje doveli su do širenja cjenovnih pritisaka i jačanja inflacije, ističu, i dodaju da planiraju nastaviti s podizanjem kamatnih stopa.

Ekonomska aktivnost u eurozoni vjerojatno je znatno usporila u trećem tromjesečju i dodatno će oslabjeti na kraju ove i na početku iduće godine, procjenjuju u banci.

Smanjujući realni dohodak građana i podižući troškove poduzeća, inflacija i dalje smanjuje potrošnju i proizvodnju, a situaciju su dodatno pogoršali poremećaji u opskrbi plinom i usporavanje svjetskog gospodarstva u kontekstu geopolitičkih napetosti i stroži uvjeti financiranja.

U takvim bi uvjetima nezaposlenost u eurozoni mogla blago porasti, procjenjuju.

Sugeriraju da vlade trebaju voditi računa o tome da fiskalna potpora gospodarstvu u kontekstu visokih cijena energije bude privremena i da štiti najranjivije.

Koliko će podizanje kamatnih stopa utjecati na kamatne stope u RH? 

Podizanje kamatnih stopa ECB-a suzbija inflaciju, ali će se u manjoj mjeri preliti i na kamatne stope u Hrvatskoj, kaže ministar financija Marko Primorac. 

- Vi znate da su banke u nekoliko navrata isticale kako je likvidnost banaka prilično dobra, kako će se zbog uvođenja eura i to će svakako pridonijeti tome da te kamatne stope ne rastu značajno, dodao je Primorac.

Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednica ECB-a Lagard posebno je pozdravila Hrvatsku i hrvatske novinare. 

- Želim Hrvatskoj dobrodošlicu. Uvijek nam je drago kada imamo novog člana eurozone. Hrvatska je zemlja koja je napravila golem napor u postizanju svih uvjeta za ulazak u eurozonu. To je znak povjerenja u eurozonu. Nadam se da ćemo pomagati jedni drugima i da će nam euro svima biti zaštita, izjavila je. 

Zbog detaljnih priprema i Vlade i HNB-a, kaže Lagard, uvođenje eura u Hrvatskoj ne bi trebalo još znatno utjecati na inflaciju.