EK: Snažan oporavak RH, izazovi: smanjenje populacije i niska produktivnost

Hrvatsko gospodarstvo potpuno se oporavilo od posljedica pandemije i nastavilo je snažno rasti, kao i izvoz robe, a postignuta je i dosad najviša stopa zaposlenosti, no na potencijalni rast negativno utječe smanjenje stanovništva i nizak rast produktivnosti, ocijenila je Europska komisija.

Komisija je objavila proljetni paket Europskog semestra, koji se, među ostalim, sastoji od izvješća za svaku pojedinu državu članicu i preporuka na području gospodarske i socijalne politike. Europski semestar godišnji je postupak koordinacije gospodarskih, fiskalnih i socijalnih politika te politika zapošljavanja unutar Europske unije.

Komisija navodi da se hrvatsko gospodarstvo potpuno oporavilo od posljedica pandemije i nastavilo rasti u složenim geopolitičkim okolnostima, osobito slijedom ruske invazije na Ukrajinu, poremećaja na financijskim, energetskim i robnim tržištima, što je poguralo i inflaciju.

To je utjecalo na potrošnju kućanstava, a povećanje ulaznih cijena smanjilo je industrijsku proizvodnju. Stoga je BDP u trećem tromjesečju pao za 0,5 posto u odnosu na prethodno, ali je u posljednjem tromjesečju prošle godine gospodarstvo ponovno raslo, ostvarivši rast od 6,2% na godišnjoj razini.

Hrvatski realni BDP bio je u posljednjem tromjesečju 2022. za 10,3% veći nego prije pandemije, pokazujući sve veću otpornost na ekonomske šokove zahvaljujući reformama i investicijama iz Plana za oporavak i otpornost, navodi Komisija.

Robni izvoz snažno je rastao i brzo se oporavio nakon pandemije - u 2022. realno je porastao za 49% u odnosu na 2019. Hrvatski izvoznici nastavljaju povećavati svoj tržišni udio u konkurentnim međunarodnim tržištima, navodi Komisija.

Tržište radne snage pokazuje otpornost, a stopa zaposlenosti dosegnula je prošle godine 69,7%, što je najveća stopa dosad zabilježena, ali je još niža za pet posto od prosjeka EU-a. U odnosu na 2012., stopa zaposlenosti povećala se za 11,6%. S povećanjem ekonomskih aktivnosti poboljšale su se i javne financije. Prošle godine zabilježen je proračunski suficit od 0,4% nakon deficita od 2,5% 2021.

Ulazak Hrvatske u Schengen i europodručje 1. siječnja ove godine predstavlja pozitivan razvoj za trgovinu i investicije, navodi Komisija.

Negativan utjecaj smanjenja stanovništva i niskog rasta produktivnosti

No, ujedno napominje da na potencijalni rast negativno utječu smanjenje stanovništva i nizak rast produktivnosti.

Popis iz 2021. pokazao je da se broj stanovnika smanjio ispod 4 milijuna prvi put od 1960. Gubitkom stanovništva osobito je pogođen istok zemlje. Glavni faktor u smanjenju stanovništva bio je odljev velikog broja ljudi u prošlom desetljeću, ali čini se da se taj trend usporava, zahvaljujući sve većoj imigraciji i usporavanju emigracije, zamjećuje EK.

Slab rast produktivnosti u Hrvatskoj povezan je s ispodprosječnim kapacitetima u području zdravlja, obrazovanja i rada.

Komisija navodi da je Hrvatska suočena s povećanjem duga kućanstava i cijenama stanova. Dug kućanstava povećao se s 34% BDP-a u 2021. na 42% u 2022. U odnosu na razdoblje prije pandemije, cijene stanova prošle godine bile su veće za 36,2%, dok su realni prihodi pali, što je dodatno smanjilo mogućnost kupovine stana.

Slično tomu, nedostatak poreza na imovinu i niske stope poreza na dohodak od kratkoročnog iznajmljivanja povećale su povrat investicija u stanove, što pridonosi rastu cijena i manjem broju stanova za kućanstva.

Taj je problem osobito izražen u priobalnim područjima i nerazmjerno pogađa kućanstva s niskim prihodima i mlade obitelji. Sveobuhvatni politički odgovor mogao bi smanjiti pritisak na cijena stanova, navodi Komisija.

U izvješću se analizira i provedba plana za oporavak i otpornost, koji prema ocjeni Komisije dobro napreduje.

Provedba toga plana pomogla bi u rješavanju ključnih izazova, koji se tiču ubrzanja zelene i digitalne tranzicije, jačanja ekonomske i socijalne otpornosti i efikasnije javne uprave. Plan oporavka i otpornosti sastoji se od 76 reformi i investicija za što je namijenjena 5,51 milijarda eura iz europskog fonda za oporavak od posljedica pandemije.

Sve dosad planirane mjere provedene su slijedom čega je Komisija platila 1,4 milijarde eura, što je 22% ukupnog iznosa namijenjenog Hrvatskoj. Hrvatska je dosad podnijela dva zahtjeva za isplatu nakon što je ispunila 59 ključnih etapa i ciljeva.