Krešić: Radikalne inicijative uspijevaju zbog dugotrajne nestabilnosti u BiH

Napetosti u Bosni i Hercegovini porasle su nakon što je islamski teolog Sanin Musa pozvao muslimane iz Jablanice na masovno klanjanje u Širokom Brijegu.

Policija u Sarajevu pozvala ga je na informativni razgovor, a njegov skup je zabranjen.

Odaziv je na kraju bio vrlo slab – prema riječima urednika i novinara Zorana Krešića, u Jablanici se okupilo tek sedam Musaovih pristaša spremnih poći u Široki Brijeg.

Musa je, kaže Krešić, poznat po incidentnim izjavama i djelovanju te vodi političku stranku Bosanska narodna stranka, utemeljenu na islamskim načelima i Kuranu kao vrhovnom zakonodavnom okviru. Iako nema značajnu političku snagu na terenu, njegov utjecaj na društvenim mrežama je velik – njegove objave i one njegovih suradnika prate i lajkaju tisuće ljudi.

„Pustolovi“ iskorištavaju politički vakuum

Prema Krešiću, Musa je dio šireg selefijskog, vehabijskog pokreta koji se u BiH učvrstio tijekom rata, a procjenjuje se da mu je blisko oko 20 tisuća ljudi. No taj pokret, kaže, nije homogen niti snažno organiziran, pa ni Musin pokušaj mobilizacije nije uspio. Dodaje kako je navodni incident u Širokom Brijegu, zbog kojeg je Musa najavio klanjanje, ostao nepotvrđen i nije prijavljen policiji.

Krešić upozorava da iako ovakve inicijative trenutno nemaju veliku potporu na terenu, one pokazuju duboku podijeljenost bosanskohercegovačkog društva te nose potencijal za daljnje političke i vjerske tenzije, osobito između Hrvata i Bošnjaka.

Krešić je naglasio kako je Musina inicijativa simptom šire nestabilnosti u BiH, zemlji koja već tri desetljeća probleme „trpa pod tepih“ i stagnira u demokratskom razvoju te na europskom putu. U takvim okolnostima, kaže, pojavljuju se „pustolovi“ koji žele privući pozornost i steći popularnost ili utjecaj.

Govoreći o međureligijskim odnosima, ocijenio je da vjerske zajednice u BiH formalno dobro surađuju, ali neriješeni međunacionalni i međuvjerski problemi i dalje postoje. Poruku Musinog skupa Hrvatima i katolicima nazvao je uvredljivom, osobito jer se pokušala održati uoči svetkovine Velike Gospe.

Krešić smatra kako su predstavnici vjerskih zajednica trebali ranije reagirati kako bi spriječili narušavanje povjerenja izgrađenog nakon rata. Dodao je da su se politički akteri u ovom slučaju uglavnom ponašali odgovorno i nisu pokušali skupljati političke poene, osim samog Muse, za kojeg vjeruje da je nastojao iskoristiti situaciju za vlastitu promociju.

Vezanost za radikalne pokrete

Krešić je istaknuo da se vjerska zajednica kojoj pripada Sanin Musa trebala na vrijeme ograditi od njegovih aktivističkih poteza i jasno poručiti da ne stoji iza njih. Ocijenio je da Musa koristi vjerske događaje i javne tribine za ostvarivanje političkih ciljeva, podsjetivši da je nakon kratkog djelovanja u stranci Narod, Pravda, Država osnovao Bosansku narodnu stranku, utemeljenu na islamskim vrijednostima. Često kritizira bošnjačke političare, smatrajući da nisu dovoljno nacionalno ni vjerski opredijeljeni.

Prema Krešiću, Musin utjecaj uživo je ograničen na marginalizirane skupine, ali on ima poveznice s selefijskim, vehabijskim zajednicama koje su u BiH došle tijekom rata uz strane borce Mujahedine. Podsjetio je da je ta zajednica, uz humanitarnu pomoć, promovirala vlastitu verziju islama, što je dovelo do formiranja zasebnih džemata, od kojih značajan broj i danas funkcionira izvan Islamske zajednice. Dio tih sljedbenika otišao je ratovati u Siriju i Irak, a očekuje se povratak između 100 i 150 osoba, uključujući žene i djecu.

Potencijalne prijetnje i sigurnosne mjere

Naglasio je da sigurnosne službe prate takve skupine i da već dugo nije bilo ozbiljnih incidenata, ali upozorava na potencijalnu opasnost od „usamljenih vukova“. Većini muslimana u BiH, kaže, selefijski pristup islamu je strano tkivo, iako se pokazalo otporno na pokušaje integracije. Dio propovjednika i dalje ima snažan utjecaj putem interneta i širenja ideologije.

Govoreći o svetkovini Velike Gospe, Krešić je rekao da je blagdan protekao mirno, uz velika okupljanja vjernika u Širokom Brijegu, Posušju, Rami, Čitluku, Olovu i Konjicu, te ga u BiH s pravom zovu „ljetni Božić“.