Svečanost potpisivanja održana je u Asunciónu
Foto: Cesar Olmedo / REUTERS
Europska unija i zemlje južnoameričkog trgovinskog bloka potpisale u Asuncionu, glavnom gradu Paragvaja povijesni sporazum o slobodnoj trgovini, koji pokriva 700 milijuna građana i sada na europskoj strani počinje bitka da se osigura pozitivno glasanje u Europskom parlamentu.
Nakon više od 25 godina pregovora Europska unija i latinoameričke zemlje Mercosura - Argentina, Brazil, Urugvaj i Paragvaj - danas su potpisale ugovor kojim se stvara jedno od najvećih svjetskih područja slobodne trgovine. Svečanost potpisivanja održana je u Asunciónu, glavnom gradu Paragvaja, koji trenutačno predsjeda južnoameričkim blokom.
Ukidanjem velikog dijela carina sporazum bi trebao potaknuti europski izvoz automobila, strojeva, vina i sireva. Nasuprot tomu olakšava se uvoz južnoameričke govedine, peradi, šećera, riže, meda i soje u Europu, s bescarinskim kvotama koje smetaju pogođenim sektorima.
Kritičari stoga tvrde da će se poremetiti europska poljoprivreda zbog jeftinijih proizvoda koji možda neće ispunjavati standarde Unije. Pobornici pak vjeruju da će sporazum oživiti europsko gospodarstvo suočeno s teškoćama i poboljšati diplomatske odnose s Latinskom Amerikom.
- Ovaj sporazum pokazuje jasan i promišljen izbor. Biramo poštenu trgovinu umjesto carina, biramo produktivno, dugoročno partnerstvo umjesto izolacije i, prije svega, namjeravamo omogućiti stvarnu i opipljivu korist našim narodima i tvrtkama. Povećani izvoz stvorit će radna mjesta, i ovdje i u Europi, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.
- Ne bismo trebali upasti u zamku samohvale, realnost je da je mnogo vremena izgubljeno i da smo mogli dogovoriti i bolji sporazum, mogli smo postići više, ostvariti veću korist za naše narode. Stoga danas pozivam da se okrenemo budućnosti s više hrabrosti te da dodatno osnažimo naše zajedništvo. U složenom svijetu nestabilnosti, opasnosti i nesigurnosti, Europa i Južna Amerika moraju se ujediniti i pokazati da je drukčiji put moguć, rekao je predsjednik Paragvaja Santiago Peña Palacios.
Biramo poštenu trgovinu umjesto carina, biramo produktivno, dugoročno partnerstvo umjesto izolacije i, prije svega, namjeravamo pružiti stvarne i opipljive koristi našim narodima i tvrtkama, rekla je na svečanosti potpisivanja predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Nakon potpisivanja sporazuma EU-Mercosur treba osigurati potporu u EP-u
Sporazum je potpisan u središnjoj banci Paragvaja, gdje je 1991. potpisan ugovor kojim je uspostavljeno stvaranje bloka Mercosur između Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja. Svečanosti je prisustvovao i predsjednik Europskog vijeća António Costa.
Sa strane Mercosura, na svečanosti su sudjelovali predsjednik Paragvaja Santiago Pea, Rodrigo Paz iz Bolivije, Javier Milei iz Argentine i Yamandu Orsi iz Urugvaja, kao i predsjednik Paname José Raúl Mulino, pridruženi član Mercosura.
Čelnici dviju strana potpisali su dva sporazuma, sveobuhvatni sporazum o partnerstvu (EMPA) i privremeni trgovinski sporazum (ITA). Sa strane EU-a, EMPA treba biti ratificiran u svim državama članicama, dok je za ratifikaciju privremenog trgovinskog sporazuma potrebna odluka Vijeća i Europskog parlamenta. Potvrđivanje sporazuma u Europskom parlamentu moglo bi naići na veliku prepreku već sljedeći tjedan. U srijedu će zastupnici na plenarnoj sjednici glasati o tome hoće li tražiti mišljenje Suda EU-a o tome je li sporazum s Mercosurom kompatibilan s europskim ugovorima.
Ako taj prijedlog prođe to će značiti da nema glasanja o potvrđivanju sporazuma dok se ne izjasni Sud EU-a, a to može potrajati i do dvije godine. Padne li prijedlog da se traži mišljenje Suda, Europski parlament bi mogao glasati o potvrđivanju sporazuma u veljači.
Sporazum predviđa, između ostalog, postupno smanjenje carina na uvoz ključnih europskih industrijskih proizvoda, poput automobila, strojeva i lijekova, u zemlje Mercosura.
Smanjit će se i visoke carine na uvoz nekih važnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a, poput vina i žestokih pića, čokolade i maslinovog ulja.
Sporazumom EU-Mercosuru stvara se najveća zona slobodne trgovine na svijetu s više od 700 milijuna potrošača. Europski izvoznici imat će koristi od niskih carina u regiji koja ima visoke carinske stope za gotovo sve zemlje u svijetu.
Prema procjenama Komisije, sporazum može povećati godišnji izvoz EU-a u Mercosur do 39 posto (49 milijardi eura), podržavajući više od 440 000 radnih mjesta diljem Europe.
Sporazumu se najviše protivila Francuska koja želi zaštititi svoje poljoprivrednike od južnoameričke konkurencije, a veliki otpor pružaju i aktivisti za zaštitu klime koji strahuju da bi sporazum mogao dovesti do daljnje deforestacije u Južnoj Americi. U Strasbourgu se sljedeći tjedan očekuje veliki prosvjed poljoprivrednika.
S druge strane Njemačka i Španjolska najveći su zagovornici sporazuma.
Kako bi umirila poljoprivrednike, Europska unija je donijela niz zaštitnih mjera i jamstava za najosjetljivije proizvode.
Komisija ističe da će sporazum otvoriti europskim poljoprivrednicima dosad neviđen pristup tržištu Mercosura. Očekuje se da će sporazum povećati izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a u Mercosur do 50 posto kroz smanjenje carina za ključne poljoprivredno-prehrambene proizvode EU-a, kao što su vino, žestoka pića, mliječni proizvodi i maslinovo ulje, te kroz zaštitu 344 oznake zemljopisnog podrijetla EU-a, visokovrijednih tradicionalnih prehrambenih proizvoda i pića, od nelojalne konkurencije i imitacije.
Ogorčeni poljoprivrednici
Trumpova agresivna ekonomska doktrina ubrzala je sklapanje dogovora s obje strane Atlantika. Potpisani sporazum jedna je od mjera Europske unije kojom će se osigurati unosni trgovinski poslovi suprotstavljajući se tako, među ostalim, protekcionizmu i carinama SAD-a.
Nema članice Europske unije čiji poljoprivrednici nisu na ulicama prosvjedovali protiv sporazuma.
- Imamo vlastitu farmu sa 60 grla stoke i trenutačno se kao stočari jednostavno mučimo. Visoki pritisak na cijene znači da smo u lošem tržišnom položaju. Mercosur u osnovi samo dodaje ulje na vatru, rekla je Dorothee Sterz, poljoprivrednica iz Saske u Njemačkoj.
Mercosur - El Mercado Común del Sur - Južno zajedničko tržište – trgovinski je blok država Južne Amerike, osnovan 1991. Njegove su punopravne članice Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj. I Venezuela, suspendirana 2016. Službeno, Bolivija je članica od 2015., ali to još moraju ratificirati parlamenti ostalih država Mercosura. Čile, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Panama, Peru i Surinam pridružene su članice bloka. Zajedno, zemlje Mercosura šesto su najveće gospodarstvo na svijetu s ukupnom populacijom od 270 milijuna ljudi. Za razliku od europskih poljoprivrednika, južnoamerički su - oduševljeni.
- To su vrlo dobre vijesti za cijeli stočarski sektor. Meso Hilton, kako se ovdje zove, sada ćemo prodavati u Europskom uniji na nultoj carinskoj stopi za izvoz, rekao je Carlos Colombo, voditelj tržnice stoke Cañuelas u Argentini.
Razgovori o jednoj od najvećih svjetskih zona slobodne trgovine između Europske unije i Mercosura počeli su prije četvrt stoljeća.
Usprkos potpuno drugačijoj geopolitičkoj pozadini i teškim izgledima - reakcijama moćnih protekcionističkih lobija i europskih poljoprivrednika - zajednički trgovinski sporazum napokon je i formalno potpisan. Ukinut će carine za više od 90 posto bilateralne trgovine. Zajedno, blokovi čine oko 30 posto globalnog BDP-a i više od 700 milijuna potrošača.
- Sporazum EU-a i Mercosura šalje snažnu poruku, dobrodošli na najveće svjetsko tržište i najveću zonu slobodne trgovine na planetu, rekla je von der Leyen.
Sporazum EU–Mercosur zapravo donosi - novi svjetski poredak. U središtu više nije trgovina, nego geopolitičko samopotvrđivanje, prilika za novo južnoameričko pozicioniranje u svijetu. Pakt je, dakle, i strateška protuteža rastućoj dominaciji SAD-a. EU, kao i Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj, odlučuju krenuti suprotnim putem - oslanjaju se na suradnju, pravila i dugoročnu pouzdanost.
- U trgovini, više investicija nova su radna mjesta i prilike s obje strane Atlantika. Već smo glavni dobavljači poljoprivrednih proizvoda Europskoj uniji, ali nećemo se ograničiti na vječnu ulogu izvoznika roba. Želimo proizvoditi i prodavati industrijsku robu s većom dodanom vrijednošću, rekao je brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva.
EU je drugi najveći partner Mercosura u trgovini robom, s udjelom od gotovo 17 posto u njegovoj ukupnoj trgovini 2024. Mercosur je, pak, deseti najveći partner EU-a u trgovini robom. 2024. trgovina EU-a s Mercosurom vrijedila je preko 111 milijardi eura - otprilike pola izvoza, pola uvoza. Preko 80% trgovinskog toka odvijalo se između EU-a i Brazila.
- Europa bi trebala biti prilika. U konačnici bi trebala biti koalicija koja omogućuje procvat poljoprivrednog sektora. Danas ova Europa igra protiv nas, rekao je Damien Greffin, predsjednik Nacionalne federacije sindikata poljoprivrednika Velike pariške regije, Republika Francuska.
Iz čisto ekonomske perspektive sporazum otkriva koliko su interesi EU-a i Mercosura različiti. Dok Južna Amerika, zahvaljujući golemim površinama, kvalitetnom zemljištu i modernoj proizvodnji, ponajprije nudi poljoprivredne proizvode, Europa isporučuje industrijsku robu - strojeve, automobile, kemikalije i farmaceutske proizvode. Ipak, Sporazum ne treba precjenjivati. Njegovi pozitivni učinci više su u stabilnijim cijenama i boljim maržama nego u povećanju izvoznog obujma.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!