Proiranski hutisti preuzeli odgovornost za raketni napad na Saudijsku Arabiju

Proiranski hutisti tvrde da su izveli raketni napad na Saudijsku Arabiju nakon što je Rijad napao nekoliko ciljeva povezanih s jemenskom skupinom u petak, javlja u subotu BBC.

Nova fronta sukoba na Bliskom istoku definitivno je otvorena. Međusobni napadi pobunjenih jemenskih Hutista i Saudijske Arabije prijete širenjem u regiji koja je ionako talac rata Sjedinjenih Država i Irana.

Hutisti su ozbiljno zaprijetili blokadom glavnog prometnog čvorišta u Adenskom zaljevu i tjesnacu Bab el-Mandeb u Crvenome moru. Kroz njega prolazi 10 do 12 posto ukupne svjetske trgovine te približno četvrtina svjetskog kontejnerskog prometa. Zbog blokiranog Hormuza tu je preusmjereni promet naglo porastao s predratnih četiri na gotovo sedam milijuna barela nafte dnevno.

- Bilo je izvještaja da Iranci nastavljaju pružati vojnu pomoć, materijal, čak i osoblje iz Revolucionarne garde Hutistima - na način koji izravno prijeti Saudijcima. Hutisti su pucali na dva saudijska broda. Neki brodovi još uvijek prolaze kroz Bab el-Mandeb. A oni maju 'nesavršenu sposobnost' da taj zaljev zatvore. Ne trebaju vam rakete i dronovi da biste zatvorili plovni put. Trebaju vam samo prijetnje koje će odvratiti osiguravajuća društva i kapetane tih brodova od samog pokušaja prolaska, rekao je Michael Ratney, bivši veleposlanik SAD-a u Kraljevstvu Saudijske Arabije. 

Proiranski hutisti preuzeli odgovornost za raketni napad na Saudijsku Arabiju

Hutisti su na komunikacijskoj platformi Telegram ranije u subotu objavili da je "jemenski raketni napad" prouzročio požare u saudijskom gradu Džizanu. Saudijske vlasti su izdale hitna upozorenja za pokrajinu u kojoj je taj grad.

Skupina je obećala da će se osvetiti nakon što je Saudijska Arabija izvela zračne napade na hutističke ciljeve u jemenskoj luci Hodeida i obližnjem otoku u petak.

Do napada je došlo nakon što po prvi put u dva tjedna nije bilo prekonoćnih izvješća o zračnim napadima Sjedinjenih Američkih Država ili Irana u široj regiji.

Američka vojska nije izvijestila o svježim napadima na Iran u subotu nakon što je zemlju napadala 13 noći zaredom. Tijekom tog razdoblja je Iran bespilotnim letjelicama napadao američke vojne objekte i baze diljem Bliskog istoka.

Delegacija iz Omana je ranije stigla u iranski glavni grad Teheran radi pregovora o Hormuškom tjesnacu, objavila je iranska državna novinska agencija IRNA. Oman upravlja južnom obalom tjesnaca.

Američki predsjednik Donald Trump je razgovarajući s novinarima u Bijeloj kući u petak nastavio prijetiti daljnjim napadima, no kazao je da pregovori i dalje traju.

- Još uvijek moraju postići dogovor. A razgovaramo s njima. Mislim da su ozbiljni. Daleko najozbiljniji nego smo to ikada vidjeli. Ali to ne znači da ćemo stići tamo. Vidjeli smo što se događa. Ali, uvijek preferiram tu alternativu, rekao je.

Neimenovani iranski vojni dužnosnik odbacuje komentare Donalda Trumpa, čak sugerira – 'Teheran pozdravlja mogućnost američke kopnene invazije'. Naime, retorika iranske vlade postala je oštrija nakon pokopa vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, ubijenog prvog dana rata - 28. veljače. Šef iranske diplomacije posljednjih tjedana u gotovo svakom javnom nastupu obećava osvetu. Sve češće pozivanje na „osvetu“ pokazuje kako nije oslabila ideološka potreba za sukobom. A u takvim je okolnostima teško postići kompromis.

- Nećemo pokleknuti pred pritiscima niti ćemo tolerirati neprihvatljiv jezik. Zaštita interesa iranskog naroda, zaštita njegovog prava i obrana iranskih prava u Hormuškom tjesnacu i regiji Perzijskog zaljeva, među našim su temeljnim načelima i ciljevima. Nastavit ćemo ih provoditi. Nikoga se ne bojimo i nećemo se povući pred bilo kakvom prijetnjom, rekao je Abbas Araghci, ministar vanjskih poslova Islamske Republike Iran. 

Iranska je taktika jednostavna. Režim želi produbiti energetsku krizu kako bi cijenu ovog rata plaćali drugi, uključujući države i aktere koji u njemu izravno ne sudjeluju. Washington, pak, ne pokušava ukloniti samo izravne vojne prijetnje pomorskom prometu, nego i infrastrukturu koja bi Iranu mogla pomoći da ponovno ojača svoje vojne kapacitete u regiji. Zato su mostovi, ceste i željezničke pruge postali mete - kako bi se spriječilo premještanje projektila i dronova prema jugu, odakle bi mogli ugroziti američke snage i njihove saveznike.