EU mijenja pravila za poljoprivredu: "Apsorpcija sredstava u RH nije najidealnija"

Hoće li hrvatska poljoprivreda od 2028. godine ostati bez čak milijardu i 300 milijuna eura, kako planira Europska komisija? Kakve će biti posljedice? Možemo li postići samodostatnost u proizvodnji hrane?

Poljoprivredi prijeti smanjenje sredstava iz EU fondova u idućem sedmogodišnjem razdoblju od gotovo 1,3 milijarde eura od 2028. godine.

- Ne može se reći da ćemo ostati bez novca stoga što je novi sustav postavljen na drugačiji način no što je to bilo u prethodnim razdobljima. RH dobiva fond za provedbu svog nacionalnog, regionalnog partnerskog plana u kojoj će sve aktivnosti koje se financiraju iz europskih sredstava biti financirane, kazala je ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju u Ministarstvu poljoprivrede Željka Gudelj-Velaga u emisiji U mreži Prvog.

- Razlika od prošlih sredstava iz EU fondova je u godinama provedbe, intervencijama koje se plaćaju, naglasila je.

Dodala je kako osim garantiranih 3 milijarde 708 milijuna eura, iz drugih okvira za druge politike koje se u Hrvatskoj rasporede, ostaje dvije i pol milijarde eura iz kojih se može dobiti novac za poljoprivredu.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović kazao je kako je dobar dio za poljoprivrednike to što nećemo infrastrukturu financirati iz fondova što znači da će taj novac ići u našu produktivnost i razvoj poljoprivrede.

- U prethodna dva razdoblja novac je otišao u nepoljoprivredne djelatnosti iz ruralnog razvoja. Pozitivno je i što će mali i srednji poljoprivrednici dobivati gotovo cijelu omotnicu, dok će se za veća poljoprivredna gospodarstva koja su jaka i pravilno tržišno usmjerena potpore smanjivati. To bi omogućilo da se svi mogu podjednako razvijati, istaknuo je.

Naglašava kako je zabrinjavajuće što smo 2021. godine imali 4,7 milijardi eura oba stupa ruralnog razvoja, a kako kaže, znamo kolika je inflacija te da je vrijednost novca drastično pala.

Konzultantica za fondove Europske unije Ariana Vela kazala je kako poljoprivreda već na razini uredbi ima manje iznose koji se mogu dodjeljivati, a da programi ne moraju ići u notifikaciju.

- Ovo što smo uspjeli osigurati našim poljoprivrednicima dobar je korak. Ako EU u svojim uredbama omogućuje dodjeljivanje manjih potpora, onda je teško očekivati da ćemo uz razvijenije zapadne zemlje, koje štite svoje interese, postići velike rezultate s tako malim omotnicama s obzirom na naše potrebe, rekla je.

Naglasila je kako moramo biti realniji. Ne očekuje da će bilo koja grana gospodarstva reći kako je zadovoljna i samodostatna, ali da možemo „bolje plivati” u europskom kontekstu i da se možemo bolje izboriti za to.

 Gudelj-Velaga kazala je kako nema mjesta za paniku da neće biti novaca za poljoprivredu u novom programskom razdoblju.

- Novaca je manje i to je poruka da novce u poljoprivredi trebaju dobiti najpotrebitiji. Različite su situacije u državama članicama. U Hrvatskoj 99,3 posto poljoprivrednika prima do 20 tisuća eura, što znači da se promjene na njih neće odnositi. Ti poljoprivrednici obrađuju 77 posto poljoprivrednog zemljišta, a to je oko milijun i sto tisuća hektara, rekla je.

Dodaje kako je ovo prvi puta da se valorizira inflacija za potpore u poljoprivredi i prijedlog je da se visina potpore veže na inflaciju.

Jakopović je istaknuo kako Hrvatska poljoprivredna komora sudjeluje u pregovorima te da prijedlog koji je dala Komisija nije završen je imamo za pregovaranje dvije godine.

- Reakcije poljoprivrednika i naših, ali i onih iz EU, su skeptične. Boje se da će doći do smanjenja poljoprivredne proizvodnje što ne bi bilo dobro za EU. Hrana je osnovna stvar, naglasio je.

Novi plan će omogućiti da zemlje EU-a lakše povlače sredstva koja nisu povučena.

- Stopa apsorpcije sredstava u Hrvatskoj u zadnjem periodu nije najidealnija. Mi smo na preko 50 posto ugovorenosti alokacije, ali su nam isplate dosta niske, oko 5 posto, što znači da od onog na što smo imali pravo, ugovorili smo malo više od pola, ali nismo to još uvijek potrošili, naglasila je Vela.

Dodaje kako se postavlja pitanje hoće li ovaj zaokret koji je predložila EU dovesti do toga da su procedure jednostavnije.

- Ovo je idealan trenutak za Hrvatsku da pojednostavi sustave i procedure, rekla je.

Pogledajte više u videu: