Europi nedostaje adekvatne plinske infrastrukture

04.11.2022.

12:05

Autor: Ivanka Bukulin ZlatovićDnevnik/IMS/HRT/Hina

Opskrba energentima

Opskrba energentima

Foto: HTV / HRT

Europi nedostaje odgovarajuća plinska infrastruktura, zbog rata u Ukrajini vraćamo se energentima kojih smo se nastojali riješiti - ugljenu i nuklearnoj energiji, a i sljedeća bi plinska sezona mogla biti turbulentna, istaknuto je na konferenciji "Eurotransformacija: Europa bez plina - gospodarstvo u recesiji". Sve muči pitanje koliko će trajati energetska kriza te kako će utjecati na europska gospodarstva i kupovnu moć građana.

Ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Kristina Čelić naglasila je kako se aktualna kriza može riješiti novim investicijama.

Pritom je uz ostalo spomenula odluku vlade da se povećaju kapaciteti LNG terminala, kao i kapaciteti Plinacroa, nacionalnog operatora plinskog transportnog sustava, da se pregovara sa Slovenijom o mjerama solidarnosti radi zaštite sigurnosti opskrbe plinom, kao i s drugim državama članicama EU da se uspostave novi koridori.

Čelić je podsjetila da su se problemi s cijenama plina, odnosno velike promjene u plinskom sektoru, počeli događati lani u ovo vrijeme.

- Agresijom Rusije na Ukrajinu cijene energenata krenule su u nekontroliranom smjeru, navela je, dodajući kako se hrvatska Vlada cijelo vrijeme bori da se ta situacija stabilizira.

Spomenula je, uz ostalo i dokument Europske unije, REPowerEU, koji je donio osnovne pretpostavke za barem djelomičnu stabilizaciju energetske krize na razini Unije.

- Europski problem, kada je plin u pitanju, nedostatak je adekvatne infrastrukture, koja bi se i na europskoj, ali i na hrvatskoj razini trebala poboljšati, navela je Čelić.

Naglasila je i da su europska skladišta plina puna, kao i da je Hrvatska po pitanju opskrbe plinom sigurna. Pretpostavlja, međutim, da bi i iduća plinska sezona mogla biti turbulentna.

Energetski stručnjak Igor Dekanić smatra da se nalazimo u energetski izazovnim vremenima kakvih nije bilo desetljećima.

Rusko-ukrajinski rat je, osim neizvjesnosti oko cijena energenata, donio i ubrzavanje energetske tranzicije, osobito u Europi.

- Cijena plina počela je rasti u četvrtom kvartalu prošle godine, kazao je Dekanić, istaknuvši da je Europa iz Rusije do ove godine uvozila 70 posto plina za svoje potrebe.

Podsjetio je da je cijena plina u jednom razdoblju ove godine iznosila 310 eura po megavatsatu (MWh), dok je prošli mjesec (listopad) cijena bila oko 100 eura MWh.

Porast cijena energenata dovodi do neizvjesnosti na tržištu roba i usluga, do inflatornih pritisaka, ali i do povratka izvorima energije koji su bili pred napuštanjem - ugljena i nuklearne energije, istaknuo je Dekanić.

Profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov smatra da i Europi, ali i Hrvatskoj, prijeti usporavanje gospodarske aktivnosti.

To još uvijek nije recesija, kazala je, dodajući kako sve poskupljuje, ponajviše zbog rastućih cijena energenata. Kriza, po njoj, nije nastala prirodno već temeljem političkih odluka i određenih ograničenja.

- Država mora voditi računa o tome da učinci inflacije i plinske krize nisu linearno raspoređeni, da to najviše pogađa najsiromašnije dohotke. Država stoga mora voditi socijalnu politiku, istaknula je Ivanov.

Naglasila je i da središnje banke, kako je rekla, nažalost, povećavaju kamatne stope iako su svjesne da tim povećanjima neće obuzdati inflaciju.

Središnje banke, smatra Ivanov, više ne bi trebale dizati kamatne stope.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!