Europa u balansu sa zalihama dizela

14.11.2022.

09:16

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT/R.S.

Rast cijena goriva

Rast cijena goriva

Foto: Srecko Niketic / PIXSELL

Već smo gotovo navikli da cijene goriva u posljednje vrijeme stalno rastu i zadaju nam brige, a nove brige mogli bi imati oni koji za svoja vozila upotrebljavaju dizelska goriva. Naime, prema procjenama nekih konzultantskih kuća i portala, koji se bave ekonomskim temama, sve su manje zalihe dizela u Europi.

30 mil. tona ruskog dizela manje u Europi


Stanje sa zalihama dizela u Europi moramo staviti u kontekst odluke koja će stupiti na snagu 5. prosinca, a odnosi se na sankciju Rusiji. 


- Tržište Europe dizela je teško otprilike 300 mil. tona dizela godišnje, dakle 2023. godine kada stupe na snagu sankcije to odmah znači 30 mil. tona ruskog dizela manje u Europi. Zbog toga što neće biti ruskog dizela doprinos iz rafinerija će biti manji na godišnjem nivou za otprilike 14 mil. tona i tu smo isto penalizirani, za HRT-ovu emisiju Dobro jutro, Hrvatska rekao je Marijan Krpan, predsjednik Uprave agencije za ugljikovodike.


Čimbenici koji potiskuju dizel dovode do minusa od 75 mil. tona dizela


- Prelazak s prirodnog plina koji je skup na dizel za grijanje velikih industrijskih potrošača tu ćemo izgubiti 15 mil. Imamo činjenicu da se nakon COVID-a vratio avionski promet, treba kerozina, a sve se dobiva iz jednog barela. Kerozin isto tako istiskuje dizel za 8. mil tona sljedeće godine, isto tako i vlasnička struktura pojedinih rafinerija europskih i 10 posto ruska pa dok se sve to proda i stabilizira možemo reći da ćemo imati neki minus od 75 mil. tona, istaknuo je Krpan. 

Što možemo napraviti?


- Možemo dići utilizaciju rafinerija za jedno 15 mil. tona, možemo imati utjecaj određene recesije do koje je došlo zbog visokih cijena energenta pa je to u balansu jedan nedostatak od sve skupa 47 mil. tona, tolike su procjene za 2023., rekao je Krpan.


Ako govorimo o zalihama dizela Europa je u balansu, a puno veći utjecaj na dostupnost i cijenu dizela ima kinesko tržište.


- Imamo obavezne zalihe, zalihe koje je svaka europska država dužna čuvati i tih zaliha ima 35 mil. tona u Europi. Još komercijalnih zaliha ima 11 mil. tona i time dolazimo do jednog broja od 46 mil. tona. i mi smo strateški u balansu. Dakle problema ne bi trebalo biti, ali to je statika situacije, to je sve dinamika u kojoj sve skupa ovisi o globalnom tržištu gdje je zapravo ovaj odnos Europe i Rusije samo jedna od točaka koje utječu na dostupnost i na cijenu. Puno veći utjecaj ima situacija s kineskim tržištem, naglasio je Krpan.


Kada se govorilo o sankcijama Rusiji, govorilo se da neće biti teško nadoknaditi rusku naftu i zaista rješenja postoje.


- Kroz zadnjih 10, 15 godina smanjuju se rafinerijski kapaciteti u čitavoj Europi i sama postrojenja i čitavi kapaciteti rafinerija. Neće toliko nedostajati nafte tako da moramo umiriti javnost stvari će se odvijati pozitivno ne trebamo paničariti. U medijima je previše nepotrebne panike. Imamo rješenja i opskrba će funkcionirati, sve će biti u redu, rekao je Igor Grozdanić, energetičar. 

U Hrvatskoj 92% vozila i dalje treba benzin i naftu, a ovakva situacija na tržištu naftnih derivata mogla bi dovesti od ubrzanja zelene tranzicije. 


- Ovo je odličan trenutak, zadnjih godinu i pol dana, da krenemo u zelenu tranziciju i u gospodarstvu i u prometu. Mi imamo cilj do 2030. godine da ostvarimo 14 posto obnovljivih izvora u prometu. To je do nedavno bilo dosta teško, a sada vidim neke naznake da bi se to moglo dogoditi, rekao je Grozdanić. 


Zbog naglih poskupljenja naftnih derivata Vlada mora stalno intervenirati u cijene energenata, a ovakve cijene dugoročno bi mogle ostati na ovom nivou.


- Vrijeme jeftinih energenata je za nama i sasvim sigurno predstoji jedan dugoročniji period u kojem će cijene energenta više manje biti na ovom nivou, istaknuo je Krpan.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!