Ilustracija
Foto: Sasa Miljevic / Pixsell
Posljednjih godina, iz mjeseca u mjesec, za isti iznos novca u vrećici nosimo sve manje i manje namirnica. Cijene hrane u Hrvatskoj konstantno rastu, a rat na Bliskom istoku taj bi rast mogao ubrzati. Poskupe li energenti, poskupjet će trošak proizvodnje, pa tako i hrana.
Problem visokih cijena hrane u Hrvatskoj nije od jučer. Samodostatnost u proizvodnji nam je niska, a ovisnost o uvozu visoka.
Kriza koju izaziva rat na Bliskom istoku pokazuje koliko je važna energetska sigurnost, pa tako i ona poljoprivredna.
Zašto je ona važna, objasnio je gost "Studija 4", dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Aleksandar Mešić.
Osvrnuo se na svoje riječi da je proizvodnja hrane upravo najpotrebnija grana državi.
- Poljoprivreda se sama po sebi naziva primarnom djelatnosti, tako su nas učili već desetljećima. Zaista ona to i je, jer polazimo od svega. Ako ne možete osigurati prehrambene potrebe svoga stanovništva, nema nikakvoga smisla dalje onda više niti vojska, niti energetika, niti zdravstvo, jer ako ne možete nahraniti ljude, ne mogu živjeti, sve ovo drugo postaje manje važno, rekao je.
Kaže da je Hrvatska izrazito uvozno orijentirana što se tiče poljoprivrede.
- Ovisni smo o uvozu hrane, ali isto tako ovisni smo i o repromaterijalu za vlastitu proizvodnju hrane. Mi praktički uvozimo sve, i gotovu hranu, kako u kojem sektoru nekome više, nekome manje, ali uvozimo i većinu repromaterijala. Sadni materijal za naše biljke većinom se uvoze, uvozi se gnojivo, sredstva za zaštitu bilja, vrlo često ako radimo tov domaćih životinja, onda se i ti tovljenici uvoze iz inozemstva. Gorivo nam je također izuzetno važno, strojevi, oprema, sve se uvozi. A gorivo nam je važno iz dva aspekta, kao pogonsko gorivo za strojeve, ali isto tako prirodni plin je važan za proizvodnju umjetnog gnojiva, tako da je to nekako jako tijesno povezano, kazao je.
Ukazao je na paradoks.
- Imate jedan paradoks gdje zapravo cijene goriva stalno rastu, a nama istovremeno izvoz iz što udaljenijih krajeva sve više raste. Ispada na kraju da ti opskrbni lanci i taj trošak transporta pokrivaju naši građani, ali i dalje unatoč tome naša poljoprivreda je i te kako ovisna o uvozu. Zapravo ne poljoprivreda, nego mi kao konačni potrošači, objasnio je.
"Nismo se prilagodili modernim tehnologijama"
Ističe kako Hrvatska poljoprivreda vapi za stručnjacima.
- Naša poljoprivreda je dominantno tradicionalna, oslanja se na to kako se radilo prije 50 godina, a svijet se u svim segmentima mijenja, pa tako i u poljoprivredi. Jednostavno nismo se prilagodili modernim tehnologijama, nemamo dovoljno stručnjaka koji mogu primijeniti te tehnologije i iz toga razloga smo nekonkurentni. Mi uglavnom proizvodimo ono gdje možemo s nekakvim radom nešto kompenzirati, potporama ili jeftinim, relativno, poljoprivrednim površinama. Ali gdje treba nešto napraviti kompleksnije, gdje treba stvoriti neku dodatnu vrijednost, zapravo tamo gdje se zarađuje ozbiljniji novac u poljoprivredi, tu nedostajemo, rekao je.
Rekao je da Hrvatska može proizvesti sve, ali ne u dovoljnim količinama, pri čemu je najviše samodostatna u žitaricama, gdje čak postoji i hiperprodukcija zbog lakše proizvodnje i subvencija. Umjesto da se te žitarice koriste za razvoj stočarstva, one se često izvoze, a zatim se događa da se i dio stoke, uzgojene na tim resursima, također izvozi.
- Ono što praktički kada gledate mesni taj sektor, uvozimo poluprerađeno meso, koje smo mogli sami ili uzgojiti, ili kod nas preraditi pa to kod sebe potrošiti. Međutim, tu gdje se stvara neka dodatna vrijednost, taj dio opet uvozimo u Hrvatsku. I zapravo, sa svim ovim mjerama kada ćemo podizati neke potpore za ratarsku proizvodnju, mi ćemo indirektno subvencionirati i proizvodnju mesa u inozemstvu. Jer ćemo opet to meso izvoziti, a meso će to biti proizvedeno na našim jeftinim žitaricama, izjavio je Mešić.
Istaknuo je da cijene hrane rastu unatoč niskim otkupnim cijenama, pa proizvođači dobivaju manje, dok potrošači i dalje plaćaju skupo. To pokazuje dugogodišnje probleme sustava i dovodi u pitanje isplativost bavljenja poljoprivredom. Ipak, smatra da je isplativo.
- Ako imate znanja, je. Lijep je posao i zaista teško je zamisliti ljepši posao, nego baviti se poljoprivredom, ali ako radite kako znate, treba vam u svakom poslu, tako i malo sreće. Ako ste svoj poduzetnik i uz dosta znanja i malo sreće može se jako lijepo i uspješno živjeti, kazao je.
Rekao je da napredak ide sporo jer nedostaje poljoprivrednika, posebno obrazovanih, te da bez znanja i stručnjaka nema stvaranja veće vrijednosti u poljoprivredi.
- U poljoprivredi kada se usporedi i sa sjevernom i zapadnom Europom, s kojom se moramo uspoređivati, razina bilo formalnog, bilo neformalnog obrazovanja kod nas je na samom dnu. Nama u poljoprivredi strahovito nedostaje stručnjaka. Ne možemo se razvijati bez dovoljno stručnjaka unutar poljoprivrede, izjavio je Mešić.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:
Dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Aleksandar Mešić
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!