Europska industrijska proizvodnja u lipnju gotovo stagnirala; Hrvatska bilježila pad

Europska industrijska proizvodnja u lipnju je gotovo stagnirala, dok je Hrvatska istaknuta među zemljama s najvećim padom, pokazali su u srijedu podaci europskog statističkog ureda.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se u lipnju za 0,1 posto u odnosu na svibanj kada je, prema revidiranom podatku, pala za 0,9 posto, objavio je Eurostat. U EU je industrijska proizvodnja bila nepromijenjena u odnosu na svibanj.

Na oba područja jedino se smanjila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara i to za 2,5 posto u eurozoni i za 2,0 posto u EU.

Najsnažniji rast proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih potrošačkih dobara, za 3,8 posto u eurozoni te za 3,2 posto u EU. Izrazitiji rast zabilježen je i u energetskom sektoru u kojem je proizvodnja porasla za 1,9 posto u eurozoni te za 1,4 posto u EU.

Hrvatska među zemljama s najsnažnijim padom

Najoštrije je lipnju na mjesečnoj razini potonula industrijska proizvodnja u Irskoj, za 7,8 posto. Slijede Belgija s padom od 6,5 posto te Hrvatska i Portugal s padom od po 3,7 posto.

Najsnažnije je pak porasla proizvodnja u Rumunjskoj, za 4,0 posto. Slijede Finska i Slovačka s porastom industrijske proizvodnje za 3,6 odnosno 2,1 posto.

Snažniji pad na godišnjoj razini

U odnosu na prošlogodišnji lipanj industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se za 3,9 posto. U svibnju je bilježila revidirani pad od 3,3 posto, izračunao je Eurostat. U EU se smanjila za 3,2 posto nakon što je u svibnju pala za revidiranih 2,9 posto, pokazuju statistički podaci.

Izrazitiji pad proizvodnje zabilježen je u kategoriji kapitalnih dobara, za 7,8 posto u eurozoni te za 7,1 posto u EU. Slijedi sektor trajnih potrošačkih dobara s padom proizvodnje za 2,1 posto u eurozoni te za 2,0 posto u EU.

U kategoriji intermedijarnih dobara došlo je do pada proizvodnje od 1,5 posto u eurozoni te od 1,2 posto u EU. Najviše je pak porasla proizvodnja u energetskom sektoru, za po 2,6 posto na oba područja.

Porast je zabilježen i u kategoriji netrajnih potrošačkih dobara za 0,1 posto u eurozoni te za 0,9 posto u EU.

Oštar pad u Irskoj

Najsnažniji pad industrijske proizvodnje bilježila je u lipnju na godišnjoj razini Irska, za 17,4 posto. Slijedi Hrvatska koja je u lipnju bilježila pad od 8,3 posto. U svibnju se hrvatska industrijska proizvodnja smanjila za 3,3 posto. Latvija je također bilježila znatniji pad, od 5,5 posto.

Najveći rast proizvodnje bilježila je pak Grčka, za 9,5 posto. Slijede Cipar i Malta s porastom od 8,8 odnosno 6,3 posto.