Europska središnja banka smanjila tri ključne kamatne stope

Europska središnja banka (ECB) snizila je u četvrtak kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, ocijenivši da su stvoreni "primjereni uvjeti" za ublažavanje monetarne politike, s obzirom na popuštanje inflacije u proteklim mjesecima. 

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako od 12. lipnja 4,25 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 3,75 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će ubuduće kamatu od 4,5 posto, navodi se u priopćenju ECB-a.

Ono što je specifično za Hrvatsku jest da Hrvatska i dalje ima među najvećim stopama inflacije, kad gledamo eurozonu, odmah iza Belgije. Međutim, Hrvatska također ima i najveći rast gospodarstva u odnosu na ostale europske članice. HRT-ova Silvana Skočajić imala je priliku pitati Cristine Lagarde što to znači za Hrvatsku? Postojji opasnost da inflacija ponovno počne rasti?

- Iz perspektive Europske središnje banke, moramo gledati eurozonu kao cjelinu, a ne zemlje pojedinačno. Čvrsto vjerujemo da će inflacija padati i da će se to odnositi na sve države članice. Ali, brzina tog procesa i ujednačenost među zemljama će uvijek biti problem. Nadam se ipak da to neće biti preveliki problem, a naravno da snažan gospodarski rast i snažna potražnja, kakve trenutačno ima Hrvatska, imaju svoje mane jednako kao i prednosti, rekla je Christine Legarde, predsjednica Europske središnje banke.

Od srpnja 2022. do rujna 2023. banka je podignula kamatne stope za 4,5 postotnih bodova, a zatim je 'stala na kočnicu', u uvjetima posustale gospodarske aktivnosti, slabijeg kreditiranja i blažeg rasta cijena.

Upravno vijeće zaključilo je, na temelju ažuriranih prognoza inflacije, da su stvoreni "primjereni uvjeti" za blaže ograničavanje monetarne politike, dodaje se.

Od rujna prošle godine stopa inflacije smanjila se više od 2,5 postotnih bodova, uz znatno poboljšane izglede, ističu u središnjoj monetarnoj instituciji eurozone.

Važnu ulogu u popuštanju inflacije odigralo je kočenje potražnje i uspostava kontrole nad očekivanjima rasta cijena, naglašavaju.

Inflacija je u svibnju blago ubrzala, prvi put od kraja prošle godine, na 2,6 posto, izračunao je Europski statistički ured, odražavajući snažnije poskupljenje usluga i hrane.

ECB je u novom izvješću podignuo procjenu inflacije u ovoj godini, s 2,3 na 2,5 posto. I u idućoj godini cijene bi trebale porasti malo snažnije nego što su do sada očekivali, za 2,2 posto. Dosadašnji izračuni pokazivali su rast cijena za dva posto. U 2026. trebala bi iznositi 1,9 posto.

Podignuli su i prognoze temeljne inflacije u ovoj i idućoj godini. Kada se isključe energija i hrana, temeljna stopa inflacije trebala bi u ovoj godini iznositi 2,8 posto, što je za 0,2 postotna boda više nego što su predviđali u ožujku. Procjena za iduću godinu podignuta je za 0,1 postotni bod, na 2,2 posto. U 2026. trebala bi kliznuti na dva posto, pokazuju najnovije projekcije.

Unatoč napretku u proteklim tromjesečjima, cjenovni pritisci na domaćem tržištu još su snažni zbog izrazitijeg rasta plaća pa će inflacija vjerojatno i u dijelu iduće godine biti viša od ciljanih dva posto, ističe ECB u priopćenju s današnje sjednice. Plaće su u prvom tromjesečju porasle za 4,7 posto, malo snažnije nego na kraju 2023., izračunali su prošli tjedan.

- Očekuje se da će se (inflacija) u drugoj polovini iduće godine spustiti prema našoj ciljanoj razini zbog blažeg rasta troškova rada, kontinuiranog utjecaja naše restriktivne monetarne politike i postupnog slabljenja posljedica energetske krize i pandemije.

Gospodarstvo eurozone trebalo bi ove godine prema njihovoj novoj procjeni porasti za 0,9 posto, za 0,3 postotna boda snažnije nego što su do sada očekivali. U idućoj godini rast bi trebao blago ubrzati, na 1,4 posto, procjenjuju, snizivši dosadašnju procjenu za 0,1 postotni bod. Procjena rasta u 2026. potvrđena je na 1,6 posto.

Upravno vijeće ponovilo je da će i dalje pozorno pratiti podatke i utvrđivati "primjerenu" visinu kamatnih stopa od "sjednice do sjednice". Banka se neće unaprijed obvezati na određeni smjer monetarne politike, ponovili su.

Naglašavaju i da će striktno voditi računa da se inflacija u srednjoročnoj perspektivi "u primjerenom roku" spusti na ciljanih dva posto, dodajući i da će kamatne stope zadržati "na primjereno restriktivnoj razini" sve dok bude potrebno kako bi ostvarili taj cilj.

Inflacija bi mogla nadmašiti aktualne ECB-ove prognoze budu li plaće ili dobit kompanija rasle snažnije nego što se trenutačno procjenjuje, napominju. Među rizicima izdvajaju i pojačane geopolitičke napetosti i ekstremne vremenske događaje koji bi ponovno mogli potaknuti poskupljenje energije i hrane.  

Komentar direktorice HUB-a

Direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko rekla je za HRT prije objave odluke da tržište očekuje spuštanje kamatnih stopa od 0,25 postotnih bodova.

- Dvije trećine stambenih kredita ugovoreno je s fiksnom ili kombiniranom kamatnom stopom i kao kad su rasle kamatne stope i kad sam govorila da neće imati nikakav utjecaj, sad isto tako u padu kamatnih stopa nikakav utjecaj neće biti na tu kategoriju. Ona kategorija preostala jedna trećina koja ima promjenjivu kamatnu stopu zavisi koja je promjenjiva kamatna stopa. Dakle, onaj manji dio koji je ugovorio kamatnu stopu vezanu na Euribor osjetit će pad isto tako što je intenzivno osjetio rast. Ona skupina koja ima kredite vezane uz NRS, nacionalnu referentnu stopu u drugoj polovici godine kao što smo najavljivali prošle godine, s obzirom na direktnu povezanost kamatnih stopa na štedne depozite s NRS-om može očekivati jedan blaži rast, rekla je Perko.