Sljedećeg tjedna javna rasprava o Nacionalnom planu za oporavak

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je kako će Nacionalni plan za oporavak i otpornost u javnu raspravu krenuti idućeg tjedna. Plenković je govorio na virtualnoj konferenciji The Economista o temi "Europski fond za oporavak i otpornost za hrvatsku tranziciju". Na konferenciji su sudjelovali i ministri Zdravko Marić i Tomislav Ćorić, te Elisabetta Capannelli iz Svjetske banke, guverner HNB-a Boris Vujčić, Veronica Manfredi iz Europske komisije.

Plenković je rekao kako je cilj da Nacionalni plan za oporavak i otpornost u potpunosti bude usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine, programom Vlade, Nacionalnim programom reformi, kao i s obvezama unutar akcijskog plana, a nakon ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II.

Sredinom travnja rasprava u Saboru

Za sredinu travnja planira se savjetodavna rasprava u Hrvatskom saboru, a incijalni plan je da se Nacionalni plan prihvati na sjednici Vlade 29. travnja, kako bi mogao na vrijeme biti upućen Europskoj komisiji, s obzirom da je rok za dostavu kraj četvrtog mjeseca.

Istaknuo je da se NPOO temelji na šest područja, a prvo i najveće je gospodarstvo, gdje se naglasak stavlja zelenu i energetsku tranziciju hrvatskog gospodarstva. Drugo se odnosi na reformu javne uprave, pravosuđa, kao i aspekte državnog vlasništva i boljeg upravljanja. Slijede obrazovanje, znanost i istraživanje, pri čemu je Plenković istaknuo priliku da se na sustavan način dostignu globalni trendovi, kao i oni 4. industrijske revolucije.

Četvrti aspekt odnosi se na jačanje radnog i socijalnog zakonodavstva, kako bi se između ostalog omogućilo i kreiranje više radnih mjesta, posebno putem samozapošljavanja, a tu je i potreba jačanja socijalne uključenosti. Peto područje temelji se na reformi zdravstvenog sustava, kako bi bio učinkovitiji, dostupniji a da istovremeno generira manje gubitaka za proračun. Naposljetku, šesto područje uključuje obnovu zgrada, odnosno osiguranje sredstava za obnovu javnih i privatnih zgrada nakon potresa. 

Europski će novac pomoći pokretanju investicija

Hrvatska iz Fonda za oporavak i otpornost može računati na 9,6 milijardi eura, od čega je 6 milijardi eura nepovratnih sredstava, a preostalih 3,6 milijardi eura čine zajmovi po povoljnim uvjetima. Novac iz Fonda Hrvatskoj bi mogao pomoći za  pokretanje investicija i reformske zahvate. Samo nepovratna sredstva na raspolaganju premašuju 11 posto hrvatskog BDP-a. Za pristup sredstvima iz Fonda Hrvatska mora pripremiti Nacionalni plan oporavka i otpornosti u kojem će izložiti reformske i investicijske ciljeve do 2026. te ga podnijeti Europskoj komisiji do kraja travnja. 

Tražimo načine da nadoknadimo zaostatak u cijepljenju

Plenković je u svom govoru istaknuo i nastojanja u nabavi dovoljno cijepiva protiv bolesti COVID-19, iznijevši podatak da je trenutno cijepljeno 9,3 posto odrasle populacije. Napomenuo je i da je Hrvatska jedna od onih zemalja koja je u početku naručila više cijepiva od AstraZenece nego od drugih farmaceutskih kompanija, što je, s obzirom na kašnjenja u proizvodnji i dostavi cijepiva od strane te tvrtke, jasno usporilo proces cijepljenja u zemlji.

"No sada pokušavamo pronaći različite načine kako bismo nadoknadili isporuku cjepiva koje nam trenutno nedostaje", rekao je Plenković.