Slavonski ribnjaci bore se protiv suše i ekstremnih uvjeta

Dugotrajna suša, a potom i olujno nevrijeme - ne idu na ruku ni uzgajivačima slatkovodne ribe u Slavoniji. 

Riba je osjetljiva na ekstreme pa, da bi spriječili gubitke - u ribnjačarstvu ulažu velik napor - uređuju nasipe, dodaju kisik u ribnjake i pojačano hrane ribu.

Snažan vjetar para mreže na slavonskim ribnjacima. 

Suša i žega, a potom olujni vjetar i pad temperature izmučile su ribu.

Kontrolirati situaciju u ovako teškim hidrološkim uvjetima nije lako.

- Mi smo imali dnevno evaporacije i do 2 centimetara što nam predstavlja jako veliki problem u hranidbi, kaže Dino Bežučanin, voditelj Ribnjačarstva "Grudnjak", Zdenci.

Golem problem je zagrijavanje vode i posljedice koje ima na slatkovodne riblje vrste. 

Na kompleksu ribnjaka nadomak Donjeg Miholjca ništa se ne prepušta slučaju.

- Sve što je iznad 30 stupnjeva je izrazito loše za ribu, pogotovo što se tiče kisika u vodi, riba se onda manje hrani, manje jede i zbog nedostatka kisika boravi na površini, kaže Fabijan Iljkić, tehnolog na ribnjacima, Donji Miholjac.

A onda se njome goste jata ptica. Pojedu mlađ, a oštete i veće ribe koje onda ugibaju.

- Tijekom zagrijavanja vode može doći do oboljenja škrga i škržnog mjehura što rezultira uginućem kod riba, govori Jana Paradžiković, tehnologijama ribnjacima, Donji Miholjac.

- Svakodnevno se vrši monitoring vode, mjerimo temperaturu i kisik svakodnevno. Radimo i kemijske analize vode, govori Nataša Tomac, regionalna voditeljica Ribnjačarstva PP Orahovica.

Aeratori rade danonoćno, voda se obogaćuje kisikom, uređuju nasipi. Sve to znatno poskupljuje troškove uzgoja. 

Da ublaži štetu, interventnim mjerama reagiralo i Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode.

- U realizaciji projekta obnove dovodnih kanala prema ribnjacima kao brze interventne mjere za ublažavanje klimatskih promjena do trajnog rješenja, govori Ksenija Vukman, predsjednica Sektora slatkovodne akvakulture HGK.

Ne žele da se domaćim ribnjačarima dogodi katastrofa kakva je uslijed suše zadesila Rumunjsku u kojoj stradalo na tisuće tona ribe. 

No prava su rješenja, kaže ova stručnjakinja, izgradnja akumulacija, crpnih stanica, spajanje vodotokova. 

Bez toga bismo već za desetak godina mogli izgubiti gotovo 13 tisuća hektara ribnjaka koji su itekako isplativa, izvozno orijentirana grana poljoprivrede.