Europski ulagači oprezni, indeksi blago porasli

Na europskim se burzama danas ujutro trguje oprezno, no većina burzovnih indeksa blago je porasla, što se ponajviše zahvaljuje rastu tehnološkog sektora.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto, nakon dva dana pada. Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,28 posto, na 7.908 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,32 posto, na 15.449 bodova, a pariški CAC 0,13 posto, na 7.309 bodova.

I na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u plusu 0,5 posto, nadoknadivši dio gubitaka od prethodnih dana.

Pritom su cijene dionica u Hong Kongu, Šangaju i Australiji pale između 0,1 i 0,4 posto. U Južnoj Koreji porasle su, pak, 0,8 posto, dok se u Japanu zbog praznika ne radi.

Nakon dva dana pada, tržištima je podršku jutros pružio rast tehnološkog sektora, nakon što je Nvidia sinoć objavila bolje nego što se očekivalo kvartalne poslovne rezultate.

Cijena dionice tog tehnološkog diva porasla je 9 posto, dok je terminski Nasdaq indeks u plusu 0,9 posto.

Podršku tržištima pružila je i južnokorejska središnja banka koja je, nakon godinu dana neprestanog povećanja kamata, na današnjoj sjednici odlučila ostaviti kamate nepromijenjene.

 Trgovanje nesigurno

No, trgovanje je nesigurno jer su jučer na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks pali četvrti dan zaredom. Dow Jones skliznuo je 0,26, a S&P 500 0,16 posto.

Ulagači na najvećoj svjetskoj burzi nesigurni su jer su splasnule nade da će američka središnja banka uskoro završiti ciklus povećanja kamata, da će se ključna kamata zadržati ispod razine od 5 posto i da bi već krajem ove godine, s popuštanjem inflacijskih pritisaka, mogao započeti ciklus smanjenja kamata.

Svi posljednji podaci pokazuju da je gospodarstvo vrlo otporno na agresivno povećanje kamatnih stopa Feda, što znači da bi inflacijski pritisci mogli ostati pojačani dulje razdoblje nego što se na tržištu očekivalo.

Zbog toga se procjenjuju da će Fed još barem u dva ili tri navrata povećati kamatne stope, i to na 5,35 posto do srpnja, a na tim bi se razinama cijena novca zadržala do iduće godine.

Jučer objavljeni zapisnik s posljednje sjednice čelnika Feda nije promijenio ništa u tim procjenama.

Zapisnik je pokazao da se čelnici središnje banke zalažu za daljnje povećanje kamata, ali sporijim tempom nego lani, što su posljednjih tjedana i isticali u javnim nastupima.

Jasno je da je Fed odlučan nastaviti ciklus povećanja kamata čak i u slučaju jačanja rizika od recesije. To je pokazao zapisnik Feda i to je pritisnulo tržište, kaže Ed Moya, analitičar u tvrtki OANDA.