Financijski forum: Dobri izgledi za rast, bankama poruka o oprezu

Hrvatska u sljedeći razvojni ciklus Europske unije ulazi s dobrih pozicija, financijski sektor zdrav je i stabilan, no banke uz isplatu povećanih dividendi ne bi trebale zanemariti razinu svoje kapitaliziranosti, rečeno je u četvrtak na konferenciji Zagreb financijski forum.

Tijekom konferencije u organizaciji Poslovnog dnevnika, potpredsjednik Europske investicijske banke Marko Primorac kazao je kako je uz dobre i kvalitetne projekte bitno osigurati stabilne izvore financiranja.

- Hrvatska u sljedeći razvojni ciklus, općenito na razini Europske unije, starta s dobrih pozicija. Ostvarila je značajan razvojni iskorak, stabilizirala makroekonomsku i financijsku sliku države. U tom smislu sada moramo birati one investicije koje će dugoročno pridonositi povećanju produktivnosti, te povećanju učinkovitosti i konkurentnosti. Europska investicijska banka tu može biti itekako dobar partner, rekao je Primorac.

Primorac: Energetika i promet ključni za razvoj Hrvatske

Smatra da bi Hrvatska u idućem razdoblju više pažnje trebala posvećivati energetskom sektoru, odnosno razvoju energetske infrastrukture, mreža, prijenosnih sustava i distribucije, sustava za skladištenje i proizvodnju energije.

Podsjetio je da Europska investicijska banka već surađuje s Hrvatskom elektroprivredom, no i da postoji prostor za intenziviranje te suradnje, kako u pogledu geotermalnih izvora energije tako i hidroenergije, ali i u drugim sektorima.

Istaknuo je suradnju u području prometa, posebno modernizacije željezničke infrastrukture, čemu je EIB već dao određenu potporu.

- Riječ je o 900 milijuna eura koji se postupno, povlače i spremni smo i nadalje razvijati tu suradnju, bilo da je riječ o nizinskoj pruzi Zagreb - Rijeka ili bilo kojem drugom važnom prometnom pravcu koji može povećati produktivnost, učinkovitost i staviti Hrvatsku na bolje, odnosno adekvatnije mjesto na geoekonomskoj karti EU-a, naveo je  Primorac.

Švaljek: Banke moraju očuvati visoku kapitaliziranost

Upitana kakve su promjene pred bankama u smislu stabilnosti financijskog sustava, kreditnim tržištem i rastu nenaplativih potraživanja, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek naglasila je da živimo u doba povišene neizvjesnosti koja se odražava i na realna kretanja, ali i na kretanja u financijskom sustavu.

- Vidimo da je stopa inflacije opet ponešto porasla i Europska središnja banka u dva navrata ove godine povećala je kamatne stope i pooštrila monetarnu politiku. To je još jedan element okruženja u kojem se nalaze banke i njihovi klijenti, a to utječe i na gospodarstvo i na financijski sustav, kazala je Švaljek. 

Rekla je da su u zadnjih nekoliko godina, pogotovo zadnje dvije, banke povećale isplate dividendi.

- Te isplate su sada iznad povijesnog prosjeka, no mi upućujemo da bi upravo zbog neizvjesnih okolnosti kapitaliziranost banaka trebala ostati što bolja i što viša, kako bi se osigurale za slučaj nepredviđenih gubitaka, naglasila je zamjenica guvernera HNB-a.

Bule: Hrvatsko gospodarstvo nastavlja snažno rasti

Ukazala je i na nužnost otpornosti banaka na kibernetičke izazove.

Smatra da je digitalni euro dobrodošla novina koja bi trebala osnažiti stratešku autonomiju EU-a i smanjiti ovisnost o neeuropskim pružateljima platnih usluga.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule poručio je da možemo biti apsolutno zadovoljni stanjem financijskog sektora i njegovom stabilnošću.

- Svi segmenti i indikatori za 2027. godinu pokazuju da možemo očekivati nastavak snažnog rasta hrvatskog gospodarstva, bitno snažnijeg u odnosu na prosjek Europske unije, poručio je.