Velike investicije stižu; ima li Hrvatska strategiju za vlastiti razvoj?

Velike investicije, umjetna inteligencija, obrana, energetika i infrastruktura - teme su koje dominiraju Master Business Forumom u Rovinju. Istodobno, Hrvatska dobiva najave velikih projekata i novih ulaganja. 

Ulazi li Hrvatska u novi investicijski ciklus ili tek gledamo niz velikih najava? Imamo li dovoljno energije i infrastrukture da takve investicije uopće možemo prihvatiti? Može li Hrvatska taj novi investicijski val pretvoriti u razvoj vlastite industrije, tehnologije i znanja?

Ekonomist Ljubo Jurčić, kazao je u emisiji U mreži Prvog kako Hrvatska potencijalno može reći da ima novi investicijski ciklus.

Dodao je kako postoji struktura investicija i BDP-a, a razvijene zemlje u prosjeku od BDP-a ulažu 20 posto, a Hrvatska koja ima 90 milijardi BDP-a, investicije se kreću oko 18 milijardi.

- Ako zemlja želi rasti, kako bi stigla prosjek Europe, trebala bi ulagati 25-30 posto BDP-a. Kina koja se razvijala najviše u povijesti, u jednom trenutku, ulagala je i do 40 posto BDP-a, ali to je, kako kaže, išlo na uštrb osobne potrošnje, rekao je.

Naglašava kako investicijski ciklus nije svrha samom sebi, već mu je svrha da razvije ekonomiju kako bi ljudi imali bolja radna mjesta i jaču ekonomiju.

- Struktura investicija treba biti onakva kakva je potrebna Hrvatskoj i investicije moraju biti usmjerene na to da rješavaju strateške zahtjeve svake zemlje, a temeljni strateški zahtjevi su dovoljna proizvodnja energije, hrane, medicinskih potreba i dovoljna količina naoružanja, istaknuo je.

Smatra da je hrvatska zadnjih 15 godina napredovala u razvoju, ali kada se gleda na resurse za razvoj, iz nje je otišlo 400 tisuća ljudi od kojih je 200 tisuća visoko obrazovanih.

- Da bi se radio razvoj, trebate imate koncentriranu količinu ljudi za svaku djelatnost, rekao je.

Naglasio je kako je poznato u povijest da se ni jedna zemlja ne može razvijati, ako ne razvije vlastitu sposobnost za vlastiti razvoj.

Boris Miljavac, predsjednik Uprave Siemens Energy Hrvatska rekao je kako je njegova tvrtka korporacija koja zapošljava oko 120 tisuća radnika te posluju u preko 100 zemalja.

- 1/6 ukupne električne energije koja se proizvodi u svijetu proizvodi se na našim tehnologijama. Što se tiče samih investicija, smatramo da to nije samo jedna odluka, nego je to niz koraka koji se promišljaju godinama, a onda se isto toliko implementiraju, rekao je.

Dodao je da u partnerstvu s Končarom ulažu 60 milijuna eura u proširenje proizvodnih kapaciteta i otvaranje stotina radnih mjesta.

Komunikacijski stručnjak, Krešimir Macan kazao je kako su strani investitori zainteresirani za ulaganja, ali smatra kako bi se država trebala više angažirati, ali, kako kaže, država više nije nešto o što se čovjek spotiče.

Jurčić smatra da novaca ima uvijek, ali mi smo ga u proteklih 30 godina krivo ulagali.

- Izvoznici su nam bitni, ali kada se gleda ukupni izvoz Hrvatske, on je oko 30 posto BDP-a, a zemlje veličine kao što je Hrvatske, trebale bi barem 60-70 posto svoje proizvodnje izvoziti, a to radi Slovenija i razvijene zapadne zemlje, naglasio je.

Ističe kako Hrvatska nema praktičnu industrijsku politiku da vidi koje industrije ima danas i koliko su one efikasne te kakve bi industrije trebali imati za 10 godina.

- Proizvodnja po proizvodnom radniku u Hrvatskoj je ispod 25 tisuća eura, u Sloveniji je 35, prosjek Europe je 50 tisuća, a najrazvijenije zemlje imaju 70 tisuća. Na tome moramo poraditi, rekao je.

Naglašava kako Hrvatska nema kvalitetnu industrijsku politiku, a kada nema to, nema ni organizirane institucije koje bi to provodile, tako da smo osuđeni na razvijene strane kompanije.

Miljavac je kazao da je umjetna inteligencija vezana za podatkovne centre koji su, kako kaže, potrošač koji nikada ne spava i treba struju 24 sata dnevno.

- Pravo je pitanje kako će doći struja do njega. Podatkovni centri su prošle godine u svijetu potrošili oko 485 teravat sati struje, a do 2030., ta će se potrošnja udvostručiti, naglasio je.

Smatra da je nužno da se mreža modernizira i da se značajno investira u nju.

Macan se slaže kako je potrebna industrijska politika i nada se da ćemo to što prije pametno riješiti.

Miljavac ističe kako su mreže jedan element gdje će se sliti značajna količina sredstava, ali i političke volje da se to riješi.

Dodaje da bez kvalitetne, pouzdane elektroenergetske mreže sve ostalo se dovodi u pitanje.

Macan naglašava kako nam je potrebna jasna perspektiva kako bi se investitori mogli zainteresirati za nju i investirati.