U središnjem Dnevniku HRT-a gostovao je Goran Basarac, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije. Komentirao je stanje hrvatske obrambene industrije i njezine kapacitete te je ustvrdio da je Europa dugo vremena "spavala jedan san". Otkrio je i da se ratovanje promijenilo u posljednjih nekoliko godina te gdje i kako se dogodio prvi "rat dronova" u povijesti.
'Europa je dugo spavala jedan san'
Predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije, Goran Basarac, ustvrdio je kako je "Europa dugo vremena spavala jedan san" te da se isti "razbio" nakon invazije na Ukrajinu.
- Apslutno se vidi pojačana potražnja za sredstvim obrane i sigurnosti. Tu je rat u Ukrajini promijenio sve na razini Europe. Europa je dugo vremena spavala jedan san, on se razbio ratom u Ukrajini, rekao je.
Naglasio je kako su "određena skladišta već prazna" te da je potražnja za sigurnosnim sredstvima "velika".
- Vidljivo je da su određena skladišta već sada prazna. Kapaciteti se nisu popunjavali na adekvatan način. Potražnja za obrambeno sigurnosnim sredstvima je vrlo velika u ovom trenutku. To daje tržišne prilike našim proizvođačima, ali i proizvođačima na razini EU, kazao je.
Promjena ratovanja; "Rat dronova"
Basarac je oktrio kako je prvi "rat dronova" izbio upravo u Gorskom Karabahu, a da je u Ukrajini potpuno evoluirao.
- Vidljivo je da je od 2020. godine, ratom u Gorskom Karabahu, počeo rat dronova. U Ukrajini je taj rat dobio puni smisao te riječi, rekao je.
Naglasio je kako se dronovi mogu koristiti u više svrha te da konstantno traje njihovo testiranje.
- Vidljiv je utjecaj novih tehnologija, testiranje novih sredstava i proizvoda. Dronovi su intenzivno korišteni u izviđačke svrhe. Poslije se svašta počelo lijepiti na njih. Postali su ubojna borbena sredstva, kazao je.
Istaknuo je i da je fokus na besposadnim sustavima koji otklanjaju rizik od ljudskih žrtava.
- Vidi se utjecaj tehnologije po pitanju robotike, nešto što je besposadno, nešto što ne opterećuje živu silu i ne uzrokuje ljudske žrtve, dodao je.
'Definitivna je poveznica između gaming tehnologija i ratovanja'
Basarac je otkrio da je gaming industrija postala preuzela ulogu nositelja "specifičnih znanja".
- Kada gledate, prije dvije do tri godine, vidjeli smo da ti dronovi snimaju videomaterijale. Postupno su postali neka vrsta ubojnih i izviđačkih sredstava. Gaming je bio sam početak. Danas smo vidjeli da postoje arene gdje se utrkuju ti dronovi, što zahtijeva određene vještine. U ovom trenutku to je vrlo specifično i ne može bilo tko u ovom trenutku usvojiti ta znanja, rekao je.
Ustvrdio je kako ova industrija "može prenijeti određena znanja" na doktrine obrane i sigurnosti.
- Gaming industrija može prenijeti određena znanja na doktrine obrane i sigurnosti u ratovanju. Definitivna je poveznica između gaming tehnologija i ratovanja. Te nove doktrine nam dolaze, nove tehnologije dolaze i one će biti budućnost ratovanja i budućnost oružanih snaga bilo koje zemlje u Europi ili svijetu, zaključio je.
Škola za dronove, ukrajinsko iskustvo
Predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije naglasio je važnost obrazovanja kada je riječ o novim tehnologijama.
- Danas smo gledali na konferenciji zanimljivu prezentaciju. Ukrajinci su dva mjeseca nakon početka rata osnovali školu za dronove. Upravo za dron operatere jer su razumjeli da im ta znanja trebaju i da moraju biti povezani s oružanim snagama. Ova videoporuka danas je za mene bila vrlo zanimljiva. To je možda budućnost djelovanja i naših institucija poput Sveučilišta za obranu i sigurnost i Hrvatskog vojnog učilišta, rekao je.
- Mislim da su to nekakve nove tehnologije i znanja koje moramo usvajati na takvim institucijama, dodao je.
'Hrvatska industrija ima svoje dokazane kapacitete'
Basarac je ustvrdio da Hrvatska ima "dokazane kapacitete" kada je riječ o proizvodnji oružja. Pohvalio je rad klastera te ustvrdio kako je najavljena zajednička nabava unutar EU "velik zalogaj".
- Hrvatska industrija ima svoje dokazane kapacitete, vrhunske proizvođače i klaster koji radi veomadobro na razini EU i otvara puteve našim proizvođačima, rekao je.
- Što se tiče zajedničkih nabava to je vrlo veliki zalogaj. Možemo biti sigurni da će hrvatska obrambena industrija adekvatno odgovoriti na te izazove. Tu govorimo o nabavama koje više nisu po 20-30 tisuća komada nečega, nego 150-200 tisuća komada određenih sredstava. Imamo renomirane proizvođače koji mogu odgovoriti tim zahtjevima, zaključio je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!