Generacija obnove: Ukinimo porez na dohodak!

Nema tog u Hrvatskoj kojemu se ova ideja neće učiniti zgodnom: ukinimo porez na dohodak. Koliko god na prvi pogled izgledala nevjerojatna, odmah počnete razmišljati koliko bi vam bila veća plaća i što biste si sve tim novcem mogli priuštiti. Je li to moguće? Ili je ideja previše radikalna? Kakva je financijska računica iza građanske inicijative "Generacija obnove"? Koliko država uopće prikupi ovim porezom od svakog zaposlenog Hrvata? I što bi se dogodilo da ga ukinu?

O inicijativi „Ukinimo porez na dohodak" govorili su u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" Frano Čirko, predsjednik "Generacije obnove", i Marijana Vuraić-Kudeljan, zamjenica ravnatelja Porezne uprave.

- Plaća je ključni razlog odlaska iz Hrvatske. Hrvatska država mora napraviti ono što je u okviru djelovanja da pomogne, ne samo mladim ljudima nego svima da imaju veće plaće. To je novac poreznih obveznika, nije novac koji država ima na raspolaganju pa ga dijeli ljudima. Riječ je o novcu koji ljudi moraju zaraditi i praktički dobrovoljno ili prisilno dati državi kako bi ga ona redistribuirala - objasnio je Frano Čirko.

Naglasio je da se prihodi od poreza na dohodak raspodjeljuju između lokalne samouprave i središnjeg državnog proračuna. U taj proračun, kaže, od poreza na dohodak pristiže oko 2 milijarde kuna, sveukupno se prikupi oko 12 mlrd. kuna, što iznosi oko 3 posto BDP-a.

Kakav bi bio efekt na plaće zaposlenih ako se ukine porez na dohodak?

- Ako je prosječna plaća oko 6350 kuna neto, za tu plaću trebate zaraditi za svog poslodavca 10.714 kuna, tj. dobivam 59 posto od plaće koju sam zaradio jer 41 posto odlazi na razna plaćanja državi, od toga 1008 kuna na porez na dohodak plus prirez, koji je u Zagrebu najveći. Dakle, plaća bi bila veća za tisuću kuna - izračunao je Čirko.

Kako bi država namirila onih 10 - 12 mlrd. kuna?

- Tako da bi smanjila državnu potrošnju. Novac od poreza na dohodak uglavnom se namjenski troši na lokalne uprave i samouprave, što je rak-rana za Hrvatsku. Upravo zato treba ukinuti taj porez na dohodak da bi se mogla dogoditi racionalizacija te glomazne, rastrošne i neefikasne javne uprave koja je prema istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma od prošle godine druga najneefikasnija javna uprava u svijetu.

Kako na sve to gleda Porezna uprava, objasnila je Marijana Vuraić-Kudeljan, zamjenica ravnatelja Porezne uprave.

Socijalna pravednost - siromašniji plaćaju manje, a bogatiji više 

- Ne govorimo o prijedlogu smanjivanja, nego o prijedlogu ukidanja. Točan podatak je da je porez na dohodak 13 mlrd. kuna, od PDV-a je bio 51 mlrd., dakle, riječ je o 1/4 PDV-a. Država ne dobiva ništa od toga, sve se raspoređuje na proračunske korisnike kroz jedinice lokalne samouprave. Treba reći da u Hrvatskoj ima 2,7 zaposlenih i umirovljenika, od njih 1,8 milijun uopće ne plaća porez. Njima se neće ništa poboljšati, samo pogoršati, jer sve što se sufinancira i sada ne plaćaju, morat će plaćati - ističe Vuraić-Kudeljan.

Lokalna uprava ostala bi bez ključnog prihoda

Vuraić-Kudeljan objasnila je da će i mlada obitelj imati veće troškove ukidanjem poreza na dohodak jer njegovim prikupljanjem lokalna samouprava pomaže primjerice za sufinanciranje vrtića, pa će ta obitelj morati plaćati puni iznos.

- A odakle će platiti obitelj koja je u onih 1,8 milijuna ako vrtić nije plaćala prije, a ukidanjem poreza nije dobila ništa - upitala je.

- Neki dan nestala je pitka voda u jednoj jedinici. Može li pojedinac riješiti takav problem, a da se ne uključi lokalna samouprava? Snižavanje i racionalizacija - da, ukidanje - ne

Vuraić-Kudeljan smatra da je snižavanje uvijek nešto o čemu treba razgovarati, ali ukidanje bez sagledavanja svih elemenata nije pametno.

- Tu su ceste, školstvo, sport, rasvjeta, javni prijevoz... prosječno 50 posto od prihoda lokalne samouprave dolazi od poreza na dohodak - napomenula je.

Odlazi najvitalniji dio stanovništva

Frano Čirko smatra da se ukidanje poreza na dohodak može učiniti sagledavanjem svih elemenata, a da se mora ukinuti - uopće nema dvojbe. - Ključno je to što nam odlazi najvitalniji dio stanovništva, i to najviše zbog svog materijalnog stanja jer plaćaju visoki porez na dohodak. Na prosječnu plaću programera, primjerice, od 8560 kn plaća se 1600 kuna poreza na dohodak, plus prirez - to je 1808 kuna! To je velik novac za mladog čovjeka koji ima troškove režija, hrane ili ulazi u kredit, a ima znanje i ulagao je u sebe. Zašto onda ne bi otišao u Irsku ili Njemačku - upitao je.

Uvjeren je i da bi i poslodavci dobro iskoristili ukidanje poreza i nagradili svoje radnike jer su svjesni da oni najkvalitetniji odlaze iz Hrvatske.