Dejan Jović: Dojam gazi činjenice, intelektualci moraju braniti razum

Profesor političkih znanosti na zagrebačkom Sveučilištu Dejan Jović u emisiji '1 na 1' Romana Bolkovića govorio je o ulozi intelektualaca u današnjem društvu, odnosu znanosti i javnosti te opasnostima koje donose populizam i relativizacija činjenica.

Dejan Jović smatra da uloga intelektualaca, unatoč sve manjem prostoru za racionalnu raspravu, ostaje ključna.

– Ljudi često misle da su intelektualci samo oni koji oponiraju vlasti. No, njihova je zadaća mnogo šira – oni trebaju uznemiravati duhove i kada javno mnijenje nije racionalno. To moraju činiti u korist javnog dobra, jer osjećaju odgovornost sudjelovati u kreiranju javnog života, rekao je Jović.

Istaknuo je kako intelektualci nemaju posebna prava, ali moraju imati slobodu i zaštitu sveučilišne autonomije te mogućnost da iznose svoje stavove bez pritisaka.

– Kada se uspostavi takav poredak, tada demokracija dobiva svoju protutežu – mjesto racionalne debate nužno za zdravo odlučivanje, dodao je.

Populizam, dezinformacije i društvene mreže

Govoreći o današnjem javnom prostoru, prof. Jović je upozorio da društvene mreže i populizam često potiskuju argumentiranu raspravu.

– Danas svaka ideja može biti diskvalificirana prije nego što je uopće predstavljena. Ljudi, a možda i strojevi, pod anonimnim imenima stječu utjecaj napadajući stručnjake koji su cijeli život posvetili znanosti, rekao je.

Unatoč tome, poručuje da je uloga intelektualaca važnija nego ikad prije: "Nije besmisleno sudjelovati u javnim raspravama. Treba se suprotstaviti antiznanstvenim i antielitističkim trendovima koji potkopavaju prosvjetiteljske vrijednosti".

Svijet post-istine i prijetnje slobodi

Jović upozorava da živimo u svijetu post-istine i post-činjenica, u kojem "dojmovi vrijede više od činjenica“.

– Ako činjenice ne odgovaraju našim uvjerenjima, jednostavno ih zanemarujemo. To je problem današnjeg svijeta. Uz to, živimo i u post-liberalnom vremenu, u kojem se sloboda izražavanja i istraživanja sve više ograničava, rekao je.

Kao primjere je naveo Rusiju, Tursku i SAD, gdje, kako kaže, raste broj autokratskih tendencija i pritisaka na akademsku slobodu.

– Demokracija i intelekt, odnosno racionalnost, paralelni su procesi. Ako želimo kvalificirano odlučivanje građana, mora postojati autonomna sfera u kojoj vlada racionalnost, često i nasuprot javnom mnijenju, zaključio je Jović.

Intelektualac kao glas onih koji ga nemaju

Govoreći o svojoj novoj knjizi Otpor intelektualaca: predstavljanje nepredstavljenih – suprotstavljanje moćnima, profesor Dejan Jović pojasnio je značenje njezina podnaslova. Kaže kako je inspiraciju pronašao u Edwardu Saidu, koji je još 1996. na BBC-u govorio o ulozi intelektualaca u društvu.

– Said je smatrao da se intelektualac ne može oglušiti na one koji su ušutkani. On mora pokušati čuti i predstaviti one koji nemaju pristup javnosti – manjine, obespravljene, marginalizirane. Za razliku od Francuza Juliena Bende, koji je intelektualce vidio kao čuvare univerzalnih ideja, Said je inzistirao da je univerzalizam upravo u stajanju na strani onih bez glasa, objasnio je Jović.

Dodao je kako ta ideja ima odjek i danas, u vremenu kada mnogi ostaju isključeni iz javnog prostora. 

– Riječ je o ljudima koji nisu nužno izopćeni zbog svojih stavova, nego zato što nemaju dovoljno moći da ih artikuliraju. Intelektualac je taj koji im može dati glas, poručio je.

Univerzalnost i obrana ideja

Na pitanje kako izbjeći opasnost da se intelektualac zarobi u ideološkom taboru, Jović je odgovorio da sve polazi od definicije same uloge intelektualca.

– Intelektualac je, po lijepoj slovenskoj riječi 'razumnik - osoba koja se oslanja na ideju – nešto što nadilazi materijalno i trenutne političke interese. Ideja je vječna. Ona može zaspati, ali se uvijek može ponovno probuditi i nadahnuti ljude, rekao je.

Podsjetio je da su Sokratove i Platonove ideje preživjele stoljeća, što pokazuje da istinski intelektualni rad ima trajnu vrijednost, bez obzira na političke okolnosti.

– Ideje nikada ne umiru. One su ono što ostaje nakon nas i što iznova gradi društvo, zaključio je prof. Dejan Jović.

Najcitiraniji hrvatski politolog

Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Dejan Jović predaje kolegije o vanjskoj politici i društvu jugoistočne Europe te hrvatskoj i međunarodnoj politici.

Autor je više utjecajnih knjiga, među kojima su Rat i mit: politika identiteta u suvremenoj Hrvatskoj, Uvod u Jugoslaviju i najnovija Otpor intelektualaca: predstavljanje nepredstavljenih – suprotstavljanje moćnima. 

Njegovo najpoznatije djelo Jugoslavija – država koja je odumrla objavljeno je i u SAD-u te se smatra najcitiranijom knjigom hrvatske politologije.

Nakon studija i znanstvenog rada u Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je proveo 16 godina, Jović se 2010. vratio na zagrebački fakultet. 

Bio je savjetnik predsjednika Ive Josipovića i više ministara vanjskih poslova te urednik i osnivač uglednih znanstvenih časopisa poput Političke misli i Tragova.

Od 2021. član je Europske akademije znanosti i umjetnosti.