Glavina: Hrvatska ne može biti destinacija masovnog turizma

13.11.2024.

09:33

Autor: T.D./A sada vlada/HRT

Ljetne gužve u Dubrovniku
Ljetne gužve u Dubrovniku
Foto: Grgo Jelavic / Pixsell

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina gostovao je u emisiji Hrvatskog radija "A sada vlada". Govorio je o turističkim ciljevima. 

Danas je zadnji dan e-Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću oko nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Glavina je rekao kako je izmjena ovog propisa dio sveobuhvatne reforme koju provode kao Vlada, a koja ima nekoliko strateških i ključnih ciljeva.

- S pozicije turističke politike, jedan od prvih ciljeva je transformirati i reorganizirati Hrvatsku u održivu turističku destinaciju i stvoriti održivu strukturu smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj koju trenutačno nemamo. Sljedeći strateški cilj Vlade je da povećamo iznos plaće svim zaposlenima u Hrvatskoj tako da ćemo smanjivati porezno opterećenje rada, a prebacivati to porezno opterećenje na nekretnine. Još jedan strateški cilj je osiguravanje uvjeta priuštivog stanovanja u Hrvatskoj. Trenutačno imamo ozbiljnih i velikih problema i nismo jedini u tome, rekao je Glavina.

Manja popunjenost i manji prihodi


Dodao je kako u Europi u svim turističkim destinacijama imaju iste probleme.

- Eksplodirale su cijene nekretnina. Naši građani više si ne mogu priuštiti kvadrat stana. Nekretnina za dugoročni najam na tržištu nema. S cijelim nizom izmjena poreznih propisa koji se sad provode želimo utjecati na sve ove promjene koje moraju dobro rezultirati. Već duže govorimo da želimo odvojiti rentijerstvo od pravog domaćina. Na ovaj način želimo zaštititi tog domaćina. Ove poteze vučemo zbog jedne neodržive strukture koju trenutačno imamo i zbog broja objekata koji već sad postoje u prostoru, koji su komercijalni objekti i registrirani, a koji nisu popunjeni. Ove godine smo već na razini srpnja i kolovoza imali situaciju kod struktura smještaja u domaćinstvu ili privatnog smještaja da je bilo prazno 40 posto tih kapaciteta. Ako pogledate samo posljednje dvije godine, imamo rast od 46 tisuća novih kreveta u samo jednoj kalendarskoj godini. Dogodilo se to da nam taj smještajni broj objekata raste eksponencijalno brzo, puno više nego rast samih dolazaka gostiju i noćenja, a imamo svake godine rast, ovisno je li to 1, 2 ili tri posto. Oni rade manje, imaju manju popunjenost i samim time manje prihode, rekao je.

"Želimo zaštititi ljude koji se bave turizmom danas, da se mogu baviti turizmom i sutra"


Naglasio je kako Hrvatska ne može biti destinacija masovnog turizma.

- Mi smo ove godine početkom srpnja imali nešto manje od milijun ležajeva popunjenih gostima, a imali smo skoro milijun praznih ležajeva. Zamislite kad bi samo popunili te ležajeve koji su danas na tržištu u koju bi to situaciju dovelo naše destinacije u srcu turističke sezone. To su stvari koje upravo želimo izbalansirati. Želimo zaštititi ljude koji se bave turizmom danas, da se mogu baviti turizmom i sutra. Isto tako da smanjimo dolazak novih kapaciteta, rekao je Glavina. 

Naglasio je kako treba pojačati inspekcije. Što se tiče stranih pružatelja usluga, kaže kako ne predstavljanu ni 2 posto od 125 tisuća koji su registrirani pružatelji usluga u Hrvatskoj.

- Napravljene su takve okolnosti da je to najprofitabilniji biznis u Hrvatskoj i neka je. On će i dalje biti najprofitabilniji, ali samo manje profitabilan. Želimo smanjiti napad na taj prostor i izgradnju novih kapaciteta u ovom ritmu. Ljudi koji se bave ovim poslom moraju shvatiti da s ti modelom i načinom rada u kojem imamo tako snažan broj rasta, da će svi skupa raditi lošije. Ako danas ne povučemo neke ozbiljne poteze, dovest ćemo se u situaciju da za ćemo 3 do 5 godina svi lošije raditi, naglasio je. 

Rentijerstvo u stambenim zgradama


Glavina je istaknuo kako postoji velik broj čistog rentijerstva.


- Jedan veliki dio toga je čisto rentijerstvo u stambenim zgradama koje dovodi do urušavanja kvalitete života. Ljudi koji žive u stambenim zgradama nisu kupovali stanove da bi dijelili svoj životni prostor svaki dan s novim ljudima koji žive na svoj način, dodao je.


Smatra kako objekti koji su napravljeni da budu popunjeni 50-60 dana koriste prostor i resurse te konzumiraju destinaciju na određeni način i generiraju jako velik broj dolazaka u jako malom periodu.


- Oni stvaraju opterećenje za infrastrukturu i destinaciju i ta destinacija ima jako malo koristi od toga, dodao je.

Više pogledajte u nastavku: 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!