Boris Vujčić odlazi na novu funkciju u Europsku središnju banku
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić upozorio je u središnjem Dnevniku HRT-a da je inflacija od 5,8 posto zabrinjavajuća, no istaknuo je da je trenutačni rast cijena u velikoj mjeri posljedica poskupljenja energenata, dok najveći domaći inflacijski pritisak i dalje dolazi iz sektora usluga.
Govoreći o travanjskoj inflaciji i mogućim pritiscima uoči turističke sezone, guverner HNB-a Boris Vujčić je rekao da je važno razlikovati vanjske i domaće uzroke rasta cijena.
- Kod inflacije je bitno imati na umu da je trenutni rast u potpunosti posljedica rasta cijena energenata. Stopa inflacije je pala s 4 na 3,7 posto, a temeljna inflacija je ostala na istoj razini. Inflacija roba je čak negativna, minus 0,7 posto, tu padaju cijene, a ono što je dugo vremena problem su cijene usluga. Tu je inflacija bila 7,2 posto, a sada je 7,3 posto. Tu spadaju i cijene turističkih usluga, rekao je.
Dodao je da je ukupna inflacija zabrinjavajuća, ali da dio razloga leži izvan Hrvatske.
- Inflacija od 5,8 posto je zabrinjavajući podatak, ali trebamo razlikovati dio koji je uvezen, koji je posljedica šokova u globalnoj opskrbi. To trebamo odvojiti od naših pritisaka koje imamo već dugo vremena, poput rasta cijena usluga, kazao je.
Na pitanje zašto je Hrvatska među zemljama Europske unije s višom inflacijom, Vujčić je rekao da šira vremenska perspektiva daje drukčiju sliku.
- Ako gledamo početak rasta inflacije od 2021. godine do danas, imamo kumulativnu stopu inflacije koja je niža od svih usporedivih zemalja srednje i istočne Europe. Kada pogledate dužu perspektivu, situacija nije takva da imamo najvišu stopu inflacije, istaknuo je.
Objasnio je da je dio razloga u ranijem duljem zadržavanju subvencija i ograničenja cijena energenata.
- Neko vrijeme smo imali višu stopu inflacije jer smo duže zadržali ograničenja i subvencije cijena energenata. Kada se to počelo opuštati, brže su rasle cijene, čak i prije rata u Iranu, rekao je.
Istaknuo je da cijene usluga ostaju ključni izazov, ali očekuje njihovo postupno smirivanje.
- Cijene usluga nikad nisu pale na razine ispod 7 posto. Mislim da ćemo uskoro vidjeti da će se i ta stopa inflacije smanjivati, kao posljedica smanjenja potražnje, i inozemne i domaće. S druge strane, to je u drugom koraku i posljedica nižeg rasta plaća kojeg očekujemo ove godine. To će dovesti do toga da će i stopa rasta inflacije prestati rasti, dodao je.
"Imenovanje novog guvernera ostavljam onima koji su zaduženi za to"
Govoreći o scenarijima Hrvatske narodne banke zbog krize na Bliskom istoku i mogućeg rasta cijena energenata, rekao je da je i najgori scenarij još moguć.
- Svi ti scenariji su na stolu ako gledamo gdje smo danas. Mi smo između baznog i lošeg scenarija. Scenarij od 7 posto je onaj najlošiji. Sve ovisi o tome što će se dogoditi na svjetskom tržištu energenata. Ako se ovakva situacija nastavi mjesecima, onda ćemo se približavati tom vrlo lošem scenariju. Ako se situacija relativno brzo riješi, vraćat ćemo se baznom scenariju gdje je projekcija inflacije 4,6 posto u 2026., ustvrdio je Vujčić.
Dodao je da bi produljena energetska kriza utjecala i na gospodarski rast.
- Što duže traje kriza s energentima, to će se više odražavati na porast cijena, a s druge strane na pad BDP-a. Mi smo još uvijek u dobroj situaciji sa stopom rasta jer i dalje rastemo tri puta brže od prosjeka eurozone, naglasio je.
Na početku gostovanja osvrnuo se i na dugotrajne sudske sporove povezane sa slučajem kredita u švicarskim francima, poručivši da je pravna sigurnost ključna za funkcioniranje gospodarstva.
- Ne želimo komentirati presude. Ne komentiramo one koje su donesene, a kamoli buduće. Ipak, rekao bih da je dobro da se takve odluke donesu što prije. Pravna sigurnost je vrlo važna za funkcioniranje države i gospodarstva, a ovdje imamo situaciju da se više od 10 godina nakon konverzije još uvijek vuku sudski sporovi, rekao je.
Govoreći o svom skorom odlasku na novu dužnost potpredsjednika Europske središnje banke, priznao je da odlazak iz Hrvatske narodne banke za njega nosi i emotivnu dimenziju.
- Ima nostalgije, kada ste 30 godina u jednoj kući, jako ju je teško napustiti. Teško se oprostiti s ljudima koji su bili dio tog puta, naglasio je.
Na pitanje o nasljedniku poručio je da vjeruje u snagu institucije.
- To ostavljam onima koji su zaduženi za to, ali mislim da je institucija toliko dobro izgrađena u ovih 30 godina da možemo imati povjerenja u nju, neovisno o tome tko bude izabran, zaključio je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!