Globalni poremećaji pogađaju domaću poljoprivredu i potrošače

Sukob između SAD-a, Izraela i Irana već sada ima posljedice koje se osjećaju daleko izvan regije - od rasta cijena energenata do poremećaja u pomorskom prometu i trgovini. Koliko bi još mogao potrajati rat na Bliskom istoku? Kakve će biti ekonomske posljedice ako nestabilnost potraje, te mogu li se očekivati nestašice pojedinih prehrambenih proizvoda? 

U emisiji "U mreži Prvog" o aktualnoj situaciji na Bliskom istoku i njezinim posljedicama govorili su i svoje analize iznijeli vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić, ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić te savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić.

Avdagić: Iran se desetljećima pripremao za ovakav rat

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić smatra da bi sukob na Bliskom istoku mogao trajati onoliko koliko je na početku sugerirano od strane Washingtona i Tel Aviva, ali upozorava da će ključni test biti ono što će uslijediti nakon tog razdoblja.

- Po onome što dobivamo kao informaciju iz Izraela i što se može čuti iz američke administracije, očito je da će to trajati minimalno pet do šest tjedana, rekao je Avdagić.

- Pitanje je zapravo što dobivamo nakon tih ukupno pet do šest tjedana, hoće li se nešto promijeniti, u kojoj mjeri i hoće li prestati ono što je trenutačno najveći problem, a to je zatvaranje Hormuškog tjesnaca, istaknuo je.

Govoreći o političkim ciljevima operacije, Avdagić ocjenjuje da je cilj Washingtona i Tel Aviva prije svega oslabiti Iran i dugoročno potaknuti promjene u samoj državi.

- Očigledno je da je cilj i američke i izraelske strane maksimalno oslabiti Iran u svakom mogućem smislu i poljuljati stabilnost te države kako bi se možda u nekom daljem roku dogodilo ono što je postavljeno kao cilj, a to je promjena režima, rekao je.

Istodobno upozorava da bi takav proces mogao biti znatno dugotrajniji i složeniji nego što se često sugerira.

- Nemojmo zaboraviti da je 76 dana trajao napad kompletnog NATO-a na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju, nakon čega je režim Slobodana Miloševića odlučio o povlačenju s Kosova. A riječ je bila o relativno maloj zemlji, bez utjecaja i bez mogućnosti kakve ima Iran, naveo je Avdagić.

Dodaje kako je Iran daleko kompleksniji protivnik.

- Iran je zemlja od više od 90 milijuna stanovnika s balističkim raketnim potencijalom i dronovima, koji krajem devedesetih uopće nisu bili faktor. Uz to, riječ je o državi koja se praktično od kraja sedamdesetih pripremala za ovakav trenutak i za ovakav rat, zaključio je Avdagić.

Jurčić: Hrvatska osjetljivija na rast cijena nafte jer uvozimo derivate

Ekonomist Ljubo Jurčić upozorava da su cijene nafte dosegnule oko 100 dolara po barelu, što je najviša razina u posljednje četiri godine, ali ističe da današnje gospodarstvo na takve šokove reagira znatno blaže nego u vrijeme velikih naftnih kriza.

- Primjerice 1973. godine nafta je poskupjela tri puta, s oko tri dolara po barelu na deset dolara. To je bio snažan šok za svjetsko gospodarstvo i inflacija je tada prelazila pet ili šest posto, a svijet je ušao u recesiju, rekao je Jurčić.

Objašnjava da je razlog tome bio znatno veći udio nafte u proizvodnji nego danas.

- Udio nafte u jedinici proizvodnje tada je bio u prosjeku pet puta veći nego danas. Tehnologija je bila drukčija, automobili su trošili i do 30 litara na 100 kilometara, dok danas troše ispod deset, a velik dio današnjeg BDP-a dolazi iz uslužnog sektora koji troši puno manje energije, istaknuo je.

Dodaje kako je danas utjecaj rasta cijene nafte na inflaciju ipak znatno manji.

- Analize pokazuju da bi poskupljenje nafte za oko 30 dolara po barelu u SAD-u povećalo inflaciju za oko 0,2 postotna boda, a u Europi za oko 0,4 do 0,5 posto, dok bi učinak na gospodarski rast bio još manji, naveo je Jurčić.

Govoreći o Hrvatskoj, upozorava da je domaće gospodarstvo osjetljivije jer energenti čine značajan dio potrošačke košarice.

- Kod nas energenti čine oko 15 posto potrošačke košarice, a otprilike polovicu toga čine nafta i naftni derivati. Hrvatska uglavnom uvozi derivate, što znači da rast njihovih cijena izravno utječe na domaće cijene, rekao je.

Ako se visoke cijene zadrže, smatra da bi to moglo potaknuti dodatni rast inflacije.

- Ako ovakva situacija potraje, a inflacija je sada oko 3,8 posto, ona bi se u idućim mjesecima mogla približiti razini od oko pet posto, jer bi rast cijena derivata mogao podići ukupne cijene za oko jedan do jedan i pol postotni bod, zaključio je Jurčić.

Blažić: Za sada nema uvjeta za poskupljenja ili nestašice prehrambenih proizvoda

Savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić upozorava da će utjecaj sukoba na Bliskom istoku na cijene i opskrbu hrane uvelike ovisiti o trajanju rata i nestabilnosti u Hormuškom tjesnacu.

- Sve ovisi o tome koliko će cijela situacija trajati. Za sada, za samu razmjenu poljoprivrednih sirovina i hrane, nema uvjeta za ozbiljnija poskupljenja ili nestašice, rekla je Blažić.

Dodaje da je poljoprivreda izrazito energetski intenzivan sektor, što znači da svaki rast cijena goriva, transporta i skladištenja prolazi kroz cijeli prehrambeni lanac.

Apostrofira problematiku proizvodnje gnojiva.

- Veliko je pitanje proizvodnje gnojiva, jer oko 30 posto globalnog izvoza dolazi iz šireg područja Bliskog istoka. Pet glavnih zemalja uključenih u sukob - Iran, Katar, Saudijska Arabija, Emirati i Bahrein - ključni su izvoznici dušičnih, fosfatnih i kalijevih gnojiva na međunarodna tržišta, istaknula je.

Blažić objašnjava da bi, u slučaju dugotrajnih nemira, moglo doći do rasta cijena i ograničene dostupnosti hrane u regijama koje ovise o uvozu.

- Europa sama po svom načinu proizvodnje i raznolikosti prehrambenih proizvoda ne bi trebala razmišljati o nestašicama. Hrvatska, kao dio europskog tržišta zapravo svoju prehrambenu sigurnost gradi na tom dijelu, da smo sastavnica europskog zajedničkog tržišta, zaključila je.

Rast cijena energenata udara na hrvatske poljoprivrednike i potrošače

Blažić upozorava da je Hrvatska posebno osjetljiva na globalne poremećaje jer je veliki uvoznik energije i hrane, a sama proizvodnja nije dovoljna da bi značajnije utjecala na inflaciju i cijene prehrambenih proizvoda.

- Hrvatska ima nisku produktivnost u poljoprivredi, što znači da svaki rast cijena energenata, posebno gnojiva, izravno povećava troškove proizvodnje. To se potom prelijeva na cijene stočne hrane, transporta, skladištenja i prerade, a konačno i na cijene u trgovinama, ističe Blažić.

Dodaje kako su cijene žitarica i uljarica trenutačno niske, a najveći dio naše vrijednosti koja se stvara u poljoprivredi su baš ti proizvodi.

Napominje povećanje troškova za proizvođače, posebice zbog cijene plavog dizela.

- Proizvođači će osjetiti rast troškova, posebice cijene plavog dizela, koja je i nakon vladinih ograničenja i dalje viša nego u prethodnim godinama, naglašava Blažić.

Jurčić pojašnjava da Hrvatska u prosjeku 30 posto svoje potrošnje troši na hranu, a gorivo izravno utječe na cijene kroz prijevoz, hlađenje i grijanje.

- Više od 70 posto sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva čini plin, čija je cijena skočila 50 posto. Infrastruktura za njegovu dobavu lošija je nego za naftu, pa se prvo poskupljenje prelije na gnojiva, a potom na hranu. Nažalost, udar na cijene energenata najviše se osjeti kroz hranu, a zbog niskih dohodaka svaki rast cijena posebno pogađa kućanstva na rubu siromaštva, zaključio je Jurčić.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: