Zbog rata rastu troškovi proizvodnje hrane, Vlada smiruje situaciju

Rast cijena energenata zbog sukoba na Bliskom istoku ponovno otvara pitanje poskupljenja hrane u Hrvatskoj. U emisiji Otvoreno predstavnici poljoprivrednika, obrtnika, distributera goriva i Ministarstva poljoprivrede raspravljali su o posljedicama skupljeg goriva i gnojiva, mogućem rastu cijena hrane te mjerama kojima država pokušava ublažiti pritisak na proizvođače i potrošače.

Koja poskupljenja su opravdana, a gdje krizni profiteri love u mutnom - u Otvorenom analiziraju predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo i predsjednik Udruge malih distributera goriva Boris Podobnik.

Petar Pranjić: Skok cijena gnojiva je neodrživ

Predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić kaže da je situacija među ratarima izrazito teška. Naglašava kako su ratari svjedoci naglog i, kako tvrdi, nerazmjernog skoka cijena mineralnih gnojiva.

– Došao je nesrazmjeran skok cijena umjetnih, odnosno mineralnih gnojiva, a povećana je i cijena plavog dizela, ali ne toliko koliko smo se pribojavali jer je Vlada uspjela to staviti pod kontrolu, rekao je Pranjić.

Najveći problem vidi upravo u gnojivu koje je u ovom trenutku najpotrebnije za proljetnu sjetvu i kaže: "Prije deset dana htjeli smo naručiti potrebne količine gnojiva, ali dobavljači su rekli da ga nema na stanju do daljnjega. Nakon toga počele su stizati ponude s novim cijenama".

Ističe da je, prema podacima koje ima, dušično gnojivo UREA poskupjelo za oko 230 eura po toni, dok je KAN poskupio oko 120 eura.

– Mi smo šokirani kako si netko može uzeti za pravo nametnuti tolika poskupljenja. To je nerealno i neodrživo. Počeli smo dobivati robu iz uvoza koja guši našu proizvodnju. Mi moramo poštivati sve regulative, a s takvim načinom proizvodnje ne možemo konkurirati, upozorava.

Pranjić tvrdi i da bi distributeri trebali objasniti nagli rast cijena i pita: "Volio bih da netko od distributera objasni zašto je cijena toliko narasla za gnojivo koje već dva ili tri mjeseca stoji na skladištu?"

Marinko Beljo: Treba zadržati hladnu glavu

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo pozvao je na smirenost u situaciji poremećaja na tržištu.

– Trebamo zadržati hladnu glavu i ne stvarati dodatnu nesigurnost – poručio je, podsjetivši da na tržište snažno utječu rat u Ukrajini i rat na Bliskom istoku koji su poremetili lance opskrbe.

Istaknuo je da je Vlada pokušala ublažiti udar na poljoprivrednike zadržavanjem cijene plavog dizela na 0,89 eura po litri, a za ovu godinu predviđeno je oko 231 milijun litara tog goriva za poljoprivrednike i ribare.

Potražnja za plavim dizelom trenutačno je povećana, zbog čega dolazi do redukcija na benzinskim postajama kako bi se gorivo ravnomjerno raspodijelilo. Beljo je pritom pozvao na solidarnost među poljoprivrednicima i upozorio da stvaranje zaliha dodatno opterećuje sustav.

Najavio je i da bi do Uskrsa poljoprivrednicima trebalo biti isplaćeno oko 270 milijuna eura potpora. Govoreći o gnojivu, naglasio je da je njegova cijena izravno povezana s rastom cijena plina, koji je ključna sirovina za njegovu proizvodnju, te dodao da je problem poremećaja na tržištu gnojiva prisutan u cijeloj Europi.

Beljo je najavio i da će se prvi put potpora poljoprivrednicima isplatiti do Uskrsa te da će u sljedećih dvadesetak dana oko 270 milijuna eura doći na hrvatsko selo. Govoreći o gnojivu, priznao je da je cijena snažno povezana s cijenom plina.

Beljo smatra da će poskupljenje inputa ipak utjecati na cijene hrane i kaže: "Hrana će posljedično sigurno biti skuplja, možda to neće biti vidljivo odmah, ali s određenim odmakom povećanje cijena će se sigurno vidjeti". 

Ipak, smatra da razloga za paniku nema.

– Ne očekujemo dramatična povećanja cijena hrane. Javnost može biti mirna jer što se tiče zaliha i proizvodnje hrane ne očekujemo nikakve nestašice, zaključio je.

Podobnik: Distributeri gube na plavom dizelu

Predsjednik Udruge malih distributera goriva Boris Podobnik upozorio je da mali distributeri teško posluju u sadašnjim uvjetima jer prodaju plavi dizel po cijeni nižoj od nabavne. Objasnio je da benzinske postaje plavi dizel kupuju po cijeni koja je oko 10 centi viša od one po kojoj ga smiju prodavati, što znači da na svakoj prodaji ostvaruju gubitak.

– Praktički morate gubiti kada prodajete plavi dizel, rekao je Podobnik, dodavši da su zbog toga mnogi distributeri odlučili da ga više ne žele prodavati.

Istaknuo je i da takva praksa nije uobičajena u trgovini kazavši: "Čak i prema Zakonu o trgovini postoji članak koji zabranjuje prodaju po cijeni nižoj od nabavne, što se može nazvati dumpingom". 

Podobnik je upozorio i na problem niskih marži na ostala goriva. Na prodaji dizela, kaže, distributeri u prosjeku zarađuju oko dva do dva i pol centa po litri, što nije neto dobit jer iz tog iznosa moraju pokriti troškove rada, zaposlenike i ostale operativne troškove.

Ranije su, dodaje, marže iznosile oko osam do deset centi po litri, a sada su se svele na oko dva centa. Govoreći o poslovanju naftnih kompanija, napomenuo je da se velika dobit često spominje u kontekstu velikih međunarodnih kompanija, dok su u Hrvatskoj specifični slučajevi poput Ine ili Petrola, koji upravljaju mrežama većeg broja benzinskih postaja.

'Država ima prostora za porezne intervencije'

Boris Podobnik upozorio je da distributeri u sadašnjim uvjetima moraju prodavati plavi dizel uz gubitak te se zapitao: "Kakav morate biti altruist i patriot da biste prodavali gorivo uz tako velik gubitak". 

Smatra da država i dalje ima određeni prostor za intervencije kroz poreznu politiku. Kao primjer naveo je mogućnost smanjenja PDV-a s 25 na 15 posto, što je minimalna razina dopuštena pravilima Europske unije, dok trošarine ne smiju pasti ispod 33 posto.

Istaknuo je da neke zapadne zemlje imaju niži PDV, ali istodobno veće trošarine, dok je u Hrvatskoj situacija obrnuta – trošarine su niže, a PDV viši. Podobnik je dodao da je država već smanjila trošarine kako bi pokazala solidarnost i preuzela dio troška, no istodobno je zbog rasta maloprodajnih cijena kroz PDV zapravo nadoknadila dio tog gubitka.

Beljo: Vlada mora zaštititi proizvođače

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo odbacio je tvrdnje da politika cijene plavog dizela šteti distributerima. Istaknuo je da je cilj Vlade zaštititi male proizvođače, posebno jer u Hrvatskoj oko 91 tisuća korisnika koristi plavi dizel, što je za poljoprivredu i ribarstvo iznimno važno.

– Mi moramo zaštititi male proizvođače i osigurati da se proljetna sjetva može obaviti, rekao je Beljo, dodavši da Vlada svaka dva tjedna regulira cijenu goriva, pa očekuje da će se situacija prilagođavati tržišnim okolnostima.

Dalibor Kratohvil: Trenutačno nema razloga za rast cijene ribe

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil rekao je da, prema informacijama ribara s kojima je razgovarao, trenutačno nema povećanja cijena ribe, unatoč rastu cijene plavog dizela s 80 na 89 centi. Dodao je da bi do poskupljenja moglo doći samo u slučaju znatnog rasta cijene plavog dizela.

Ribari se, međutim, suočavaju s drugim problemom – nedostatkom plavog dizela na benzinskim postajama. Veliki ribarski brodovi često dnevno troše 500 do 600 litara goriva, a kada na pumpi mogu natočiti tek oko 200 litara, postavlja se pitanje hoće li uopće moći isploviti na more.

Kratohvil je upozorio da su obrtnici često na kraju lanca formiranja cijena te uvelike ovise o velikim distributerima i dobavljačima. Kao primjer naveo je pekare, ali i druge obrtničke djelatnosti koje su snažno pogođene rastom cijena energenata i sirovina.

– Kada poskupe energenti, sirovine i repromaterijal, to se prelijeva i na obrtničke proizvode, rekao je.

Naglasio je da obrtnici uglavnom ne ostvaruju ekstraprofite, nego cijene formiraju oprezno jer dobro poznaju svoje kupce, ali pritom moraju voditi računa o održivosti poslovanja i plaćama zaposlenih.

Kao ilustraciju ovisnosti o uvozu naveo je da se oko 85 posto rezanog cvijeća u Hrvatskoj uvozi, pa se cijene često formiraju na međunarodnim tržištima, a ne u domaćoj proizvodnji.

Pranjić: Poskupljenje gnojiva je ratno profiterstvo

Predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić upozorio je da bi daljnji rast cijena energenata, potaknut nestabilnošću na Bliskom istoku i mogućim skokom cijene nafte, mogao snažno pogoditi poljoprivredu i dovesti do rasta cijena hrane.

Istaknuo je da su poljoprivrednici već izgubili velik dio vrijednosti potpora jer su u međuvremenu drastično porasle cijene umjetnog gnojiva, pa za isti novac danas mogu kupiti upola manje nego prije desetak dana. Zbog toga predlaže da država, kao što ograničava cijenu plavog dizela ili pojedinih proizvoda, limitira i cijene dušičnih gnojiva, jer smatra da poskupljenja od 60 ili 70 posto nisu opravdana.

Pranjić tvrdi da je dio gnojiva proizveden prije nekoliko mjeseci, kada energenti nisu bili tako skupi, te upozorava da takva poskupljenja stvaraju inflatorni pritisak koji će se postupno preliti na proizvođače, a potom i na potrošače. Dodaje da primarni proizvođači istodobno prodaju svoje proizvode po niskim cijenama – primjerice kukuruz po oko 180 eura po toni, što uz prosječan prinos teško pokriva troškove proizvodnje.

Poljoprivrednici zato od Vlade traže izvanredne mjere, uključujući razgovor o robnim zalihama i mogućem moratoriju na kredite u poljoprivredi, slično mjerama iz razdoblja pandemije. Smatra da bi to pomoglo sektoru bez izravnog opterećenja državnog proračuna.

Upozorio je i da je situacija za poljoprivredu ozbiljna te je usporedio s krizama iz prošlosti, navodeći primjer mljekarskog sektora koji je s 175 tisuća proizvođača pao na oko 2.500. Zaključio je da bi daljnji rast cijena mogao imati slične posljedice i za druge poljoprivredne grane, a nagla poskupljenja gnojiva nazvao je ratnim profiterstvom.

Podobnik: RH energetski stabilna, problem je prodaja plavog dizela

Državni tajnik Marinko Beljo odbacio je tvrdnje da su poljoprivrednici izgubili velik dio potpora zbog rasta cijena repromaterijala. Istaknuo je da će potpore prvi put biti isplaćene dva mjeseca prije zakonskog roka, a riječ je o 270 milijuna eura koji će u narednim danima biti isplaćeni poljoprivrednicima. Dodao je da Vlada nije mogla predvidjeti aktualnu krizu, ali da ima sredstva u proračunu te da će nastaviti štititi hrvatske poljoprivrednike, ribare i selo.

– To je demokratska vlada koja zna štititi nacionalni interes i hrvatsku poljoprivredu, rekao je Beljo.

Boris Podobnik upozorio je da globalno tržište pokušava ublažiti rast cijena nafte, pa je 32 države pustilo oko 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi kako bi kratkoročno smanjile cijene. Ipak, riječ je samo o privremenoj mjeri jer će cijene ponovno rasti kada se te rezerve potroše.

Podobnik smatra da Hrvatska ima određenu prednost jer je pomorska zemlja s LNG terminalom i naftovodom JANAF, što joj daje relativnu energetsku stabilnost u odnosu na druge europske zemlje. No upozorio je da bi u praksi mogao nastati problem s opskrbom plavim dizelom, jer distributeri ne žele prodavati gorivo po reguliranoj cijeni ako pritom ostvaruju gubitak.

Kao jedno od mogućih rješenja spomenuo je korištenje državnih strateških rezervi goriva, za koje se procjenjuje da bi mogle trajati oko tri mjeseca. Govoreći o globalnoj situaciji, Podobnik je ocijenio da bi sukob na Bliskom istoku mogao trajati relativno kratko jer rast cijena energenata brzo izaziva političke pritiske u zapadnim zemljama.

Kratohvil: Sad je trenutak za potporu obrtništvu

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil istaknuo je da Vlada već godinama pomaže malim poduzetnicima i obrtnicima kroz različite pakete mjera, još od pandemije covida-19 pa do krize uzrokovane ratom u Ukrajini. Naglasio je da su obrtnici i dalje zaštićeni zajamčenim cijenama električne energije, a smatra da bi takve mjere trebalo nastaviti i za struju i plin za male i mikro poduzetnike, slično kao što se štite kućanstva.

Kratohvil je dodao da državne potpore socijalno ugroženim građanima neizravno pomažu i obrtništvu, jer građani taj novac troše na proizvode i usluge obrtnika.

Upozorio je da je obrtništvo važan dio gospodarstva – u Hrvatskoj djeluje više od 136 tisuća obrta, koji zapošljavaju oko 250 tisuća ljudi. Zbog toga smatra da država treba nastaviti s mjerama potpore, ali i dodatno smanjivati administrativna i porezna opterećenja kako bi se očuvala radna mjesta u sektoru. "Sad je pravi trenutak za to", kazao je. 

Podobnik: Teret regulacije mora snositi država

Boris Podobnik poručio je da trošak regulacije cijena goriva ne bi smjele snositi benzinske postaje, nego država kroz fiskalne mjere.

Istaknuo je da pumpe mogu sudjelovati u pomoći građanima, ali ne s velikim gubicima, te da država ima prostor za intervenciju kroz smanjenje PDV-a ili trošarina. Dodao je da, i kada Vlada smanjuje trošarine, rast maloprodajnih cijena često nadoknadi gubitak kroz veći prihod od PDV-a, pa ukupni učinak na proračun može ostati neutralan.

Državni tajnik Marinko Beljo zaključio je da su vlasti svjesne krize, ali je poručio građanima, poljoprivrednicima i ribarima da mogu računati na stabilnu Vladu koja će znati odgovoriti na izazove rasta cijena.