Basarac: Jačamo obrambenu industriju i pozicioniramo se na europskom tržištu

Obrambena industrija, u svjetlu globalnih napetosti, jedna je od najbrže rastućih u svijetu. Europa se ubrzano naoružava i u to će uložiti čak 800 milijardi eura. I Hrvatska znatno povećava ulaganja u vojnu proizvodnju. O obrambenoj industriji u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je predsjednik Uprave Agencije Alan i predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti i obrambene industrije Goran Basarac.

Imamo konkurentne tvrtke spremne za europsko tržište obrane

Goran Basarac je komentirajući velika europska sredstva, oko 800 milijardi eura, koja će izdvojiti Europa za obranu i sigurnost rekao koje su to niše u kojima se RH može pozicionirati i uzeti dio tog kolača.

- Definitivno imamo određene niše u kojima smo već sada konkurentni. Određena naša industrija, naše ključne tvrtke kao što je Šestan-Busch, HS Product i Docking, skoro 30 godina su se pripremale za ovu utrku. To su firme koje su na neki način generički rasle, koje imaju svoje ime i prezime, koje mogu ostvariti kontinuitet proizvodnje, kvalitetu proizvodnje i proizvodne kapacitete. To je nešto što zaista Hrvatska u ovom trenutku ima, rekao je Basarac.

Istaknuo je da i neke nove industrije dolazr u ovom trenutku.

- To su  besposadni sustavi, gdje imamo osječku tvrtku Orca. Također raduje me priključenje Končar industrije u segment obrane. To je jedna naša isto također vrlo značajna tvrtka koja ima kapacitete u ovom segmentu i koja može odgovoriti najzahtjevnijim zahtjevima u cyber Warfare, u anti-dronskom sustavu. To je nešto što Hrvatska može ponuditi i gdje se ravnopravno može natjecati sa svim europskim konkurentima, istaknuo je Basarac.

Hrvatska ima tehnologiju i inovacije za konkurenciju na tržištu dronova

Dronovi su definitivno promijenili kompletnu priču oko ratovanja. Tu će se morati ulagati i stalno inovirati, a Basarac kaže da mi imamo inovaciju.

- Imamo određene tehnološke sposobnosti koje Orca prikazuje i njihovi dronovi jako dobro djeluju na nekim najzahtjevnijim ratištima, odnosno u Ukrajini. Sigurno je da će tu biti potrebna nekakva vrsta pomoći u industrijalizaciji, primjerice mladih start-upova, da im se pomogne da dosegnu određene proizvodne količine koje su potrebne, kazao je Basarac.

Dodao je da Ukrajina godišnje proizvodi negdje od 4 do 4,5 milijuna dronova.

- Taj kapacitet će se morati dosegnuti. Vjerujem da će i hrvatska Vlada, Ministarstvo obrane i sve resorne institucije raditi upravo na podupiranju takvih mladih tvrtki da dosegnu taj stupanj industrijalizacije koji je potreban za sudjelovanje u ovako zahtjevnom tržištu, rekao je Basarac.

Europa mora smanjiti birokraciju da obrambena industrija brže napreduje

Basarac je danas na konferenciji "Obrambena industrija Hrvatske" naglasio da Europa ima svojevrstan problem s pretjeranom birokratizacijom kad se tvrtka prijavljuje na projekte vezane za financiranje obrane. Pojasnio je na što je točno mislio.

- Mislio sam na nekoliko stvari. Danas smo imali jedno izlaganje Europske investicijske banke gdje su oni na neki način izložili da su olakšali svoje uvjete. Međutim, još uvijek ako zahtijevate kredit ili zajam za proizvodnju streljiva, municije ili nekakvog oružanog sredstva koje je u "military lease" kategoriji, vrlo jasno je danas rečeno da su te kategorije isključene iz financiranja, rekao je Basarac.

Istaknuo je da ako se ide prema Europskom obrambenom fondu, koji je upravo stvoren za financiranje europske obrambene industrije, prijave na takve fondove su vrlo kompleksne na razini Europske unije.

- To su programi zajednice. Tu su prijave preko tisuću stranica. Evaluacija traje preko godinu dona, onda tek ugovaranje traje dodatnih šest mjeseci. Sve je to dosta sporo. U Ukrajini se vidi da se unutar tjedan dana mijenjastvari, primjerice razvoj određenog sredstva u odnosu na protusredstvo. Europa se mora pod hitno ubrzati u tim administrativnim procedurama i na neki način potaknuti svoj razvoj ne samo kroz ovako silne novce, nego i kroz olakšavanje tih administrativnih barijera koje postoje za obrambenu industriju, naglasio je Basarac.

Hrvatskoj treba centralno tijelo za poticanje razvoja obrambene industrije

Europa je desetljećima zanemarivala aspekt obrane i sada treba to sve nadoknaditi. Na pitanje što u Hrvatskoj treba napraviti Basarac je rekao kako su kod nas neke stvari pokrenute.

- Danas smo na konferenciji iskomunicirali nekakvo stajalište svih naših ključnih industrijalaca, naših tvrtki s kojima sam osobno obavio neke razgovore. Zasigurno je potrebno više ulaganja u razvoj. Potrebno je staviti nekakvo centralno mjesto, centralno tijelo koje bi poticalo razvoj hrvatske obrambene industrije koje bi moglo na neki način spajati efikasno krajnjeg korisnika s industrijom.

Istaknuo je kako je obrambena industrija vrlo specifična.

- To nije nešto da vi možete prodavati svoje proizvode u nekakvom marketu, ovdje su kupci vrlo specifični. To su ministarstva obrane, ministarstva unutarnjih poslova. Tu je vrlo nužna jedna suradnja između tih aktera i industrije. Treba jedna premosnica, jedno tijelo koje bi moglo ulagati, koje bi moglo na adekvatan način razvijati, odnosno prenositi impuls krajnjeg korisnika prema industriji. Tako da postoje određeni pozitivni primjeri, ali vjerujem da ćemo i na razini klastera to adekvatno adresirati prema našim resornim institucijama, pojasnio je Basarac.

Granice između vojne i civilne tehnologije sve više se brišu

Slijedi postupno povećanje izdvajanja za NATO do  5% BDP-a. Tu će biti i projekti dvostruke namjene. Pomalo se brišu te granice između vojne i civilne komponente.

- Mislim da smo već 2016. godine, kad smo krenuli s klasterom, počeli financirati upravo te projekte dvojne namjene, dvostrugog korištenja. Sad se to na neki način maksimalno ubrzalo, rekao je Basarac.

Dodao je da je tu ključni primjer Orca i Šestan-Busch.

- Vi dronove maltene možete komercijalno kupiti u bilo kojem marketu elektronske opreme. Ako stavite na njega nešto što potencijalno može biti ubojito, što može eksplodirati, vi imate vojno sredstvo. Dobar primjer je i Šestan-Busch. Imali su godinama balističke kacige, nešto što je u vojnom portfelju. Međutim, uskoro su počeli širiti poslovanje prema civilnom tržištu - kacige za civilnu zaštitu, za Crveni križ, za neke stvari koje malo odmiču od vojske, ali opet se mogu adekvatno aplicirati i na vojnu i na civilnu namjenu. Neke stvari se ovdje već pomalo i brišu i vjerujem da će toga biti sve više i više, kazao je Basarac.